Na 1.250 stranica
28

Komisija koju je formirala vlast u RS-u objavila izvještaj o stradanju Srba u Sarajevu

S. H.
Komisija koju čini šest međunarodnih članova, a koja je formirana po nalogu Vlade Republike Srpske, nakon skoro godinu dana odgađanja danas je objavila izvještaj o temi stradanja Srba u Sarajevu od 1991. do 1995. godine.

Izvještaj, čiji je nesumnjivi politički cilj revizija prošlosti i suprotstavljanje nekog novog historijskog narativa, uprkos činjenicama i presudama Haškog tribunala, objavljen je na čak 1.250 stranica. Kompletan izvještaj je dostupan OVDJE.

Izvještaj je podijeljen u sedam poglavlja, a počinje od opisa i interpretacije osmanskog osvajanja Bosne, odnosno prostora današnje Bosne i Hercegovine. Potom je jedan dio posvećen BiH u austrougarskom periodu, zatim Prvom svjetskom ratu, Kraljevini Jugoslaviji, Drugom svjetskom ratu te periodu nakon okončanja Drugog svjetskog rata.

Zatim se govori o periodu Socijalističke Jugoslavije, gdje posebno govore o nacionalnom identitetu Bošnjaka, odnosno muslimana.

Dio o ratu 1992. počinje drugim poglavljem izvještaja s ciljem dokazivanja da se radilo o građanskom ratu, a ne agresiji na međunarodno priznatu državu.

U trećem poglavlju muslimansko stanovništvo je predstavljeno kroz prizmu radikalizacije povezivanjem muslimana s ustaškim i nacističkim pokretima, odnosno tražeći opravdanje za svoje stavove u 1990-im godinama. U tom kontekstu pažnju su posvetili liku i djelu Alije Izetbegovića, Sarajevskom procesu te generalno demoniziranju bošnjačkog, odnosno muslimanskog stanovništva.

Od petog poglavlja izvještaja govori se o ratu 1992. formiranju Armije RBiH, Vojske RS-a i slično. U tom segmentu u izvještaju je navedeno da je agresija izvršena protiv RS-a te da je kampanja terora bila usmjerena protiv srpskog stanovništva.

Kidnapovanje Alije Izetbegovića je 2. maja opisano kao nužan potez Milutina Kukanjca kako bi se navodno spasili vojnici JNA i oslobodili njihovi objekti. U izvještaju navode da su u Dobrovoljačkoj ubijene 32 osobe, iako je i sam Milutin Kukanjac kasnije tvrdio da je ubijeno šest osoba, koje je čak i imenovao.

U posljednja dva poglavlja se uglavnom iznose generalni zaključci i analize kojima je očito cilj opravdati ono što je na početku zacrtano, a to je pokušaj promjene karaktera rata i generalno stradanja, ne samo u Sarajevu, već i u BiH.

Podsjetimo, vlasti u entitetu RS su javnu objavu izvještaja najavile još u proljeće 2020. pa je sve prolongirano za jesen prošle godine, ali ni do danas zvaničnog izvještaja za javnost nema, iako je komisija svoj rad završila u oktobru.

U zaključku članovi komisije navode da su Srbi u Sarajevu bili u dvostrukoj blokadi te da su terorisani, a da je sve bilo planirano na najvišem nivou. Tvrde da je cilj bio stvaranje "ogromne mreže privatnih zatvora".

Komisiju za Sarajevo činili su: Walter Manoschek, Darko Tanasković, Laurence Armand French, Giuseppe Zaccharia, Viktor Bezručenko i Patrick Barriot. Ipak, treba naglasiti da se Austrijanac Manoschek ranije povukao te da nije učestvovao u radu komisije niti pisanju izvještaja. Zbog čega, za sada nije jasno, ali je izuzetno indikativno.

Za opsadu, odnosno granatiranje Sarajeva od 1992. do 1995. godine Haški sud je pravomoćno osudio Dragomira Miloševića i Stanislava Galića, a za teroriziranje Sarajeva osuđen je Radovan Karadžić, kao i Ratko Mladić.