Istražili smo
28

Koliko novca je potrebno da se prijavite za posao u državnoj službi: Preko trnja do odbijenice

E. Sk.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
U većini slučajeva, prijaviti se na konkurs za posao u državnoj instituciji košta živaca, ali i novca. Potvrdila nam je to i priča Mirzeta Omerovića iz Kladnja, diplomiranog ekonomiste koji nam je ispričao svoje vrlo stresno iskustvo, a takvih i sličnih iskustava ima veoma mnogo.

U potrazi za poslom Mirzet je aplicirao na čak 480 oglasa za posao, od čega je na samo 12 aplikacija dobio odgovor da nije primljen. Uvjeti za posao bili su, između ostalog, univerzitetska diploma, poznavanje engleskog jezika te dvije godine iskustva na istim ili sličnim poslovima. I to su samo osnovni uvjeti.

U konkursima se traže obrazovanje i iskustvo koji bi u igri trebali ostaviti samo najbolje kandidate. Omerović se nadao da je on bio jedan od najboljih, ali nedostatak novca da bi ispunio sve uslove koji se od njega traže, nisu ga svrstali u tu kategoriju.

"Da li je normalno da osoba koja ima završen državni fakultet pošalje 480 prijava i ne dobije posao? U Bosni i Hercegovini jeste. Da li je normalno da od tih 480 prijava dobijete samo 12 odgovora? U Bosni i Hercegovini jeste. Da li je normalno da kao odgovor na postavljeno pitanje zašto niste primljeni dobijete odgovor - Zato? U Bosni i Hercegovini jeste", kaže nam ogorčeno Omerović.

Nakon što je diplomirao na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Omerović je maštao da će se u najboljem slučaju jednog dana zaposliti u nekoj državnoj instituciji. No, kamen spoticanja bio je, kaže nam, upravo nedostatak novca koji mu je bio potreban da ispuni sve uvjete koji su traženi u konkursima.

U više od devedeset posto konkursa za državni posao od kandidata se traži da ima certifikat o znanju engleskog jezika koji košta od 120 do 150 KM. Osim toga, potrebno je da imate završen kurs informatike za koji također morate izdvojiti 120 KM.

"U većini slučajeva u konkursima se traži da imate i dokaz o položenom vozačkom ispitu koji košta 1.200 KM, ukoliko položite iz prvog pokušaja. Kada biste sabrali samo osnovno, za kurs engleskog potrebno mi je 150 KM, plus 120 KM da bih završio informatiku i 1.200 za položen vozački ispit. I sad se pitam odakle meni 1.470 KM? Da li se iko pita šta ćemo mi koji nemamo roditelje koji imaju veliku ili bilo kakvu plaću da to finansiraju? Znači, u startu se pravi razlika između onih koji imaju dobru pozadinu i onih koji nemaju. I čak ni tada, kada sve to platiš kako bi ispunio uvjete za konkurs na koji si aplicirao, ne znači da ćeš dobiti posao", kaže Omerović.

S druge strane, Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovina organ je koji je zadužen da u skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine raspisuje konkurse u ime državnih institucija. Aplikant je dužan prilikom prijave na konkurs za posao dostaviti potvrdu o odgovarajućoj stručnoj spremi. To podrazumijeva dostavljanje kopija ovjerenih diploma, uvjerenje o državljanstvu koje nije starije od šest mjeseci, uvjerenje o položenom javnom ispitu koje također košta.

Ukoliko samo jedan dokument iz konkursa nedostaje ili jedan od potrebnih dokumenata nije ovjeren, kandidat će biti diskvalifikovan. I sav trud uzalud...

Kandidat je dužan agenciji dostaviti i uvjerenje o položenom stručnom upravnom ispitu, odnosno javnom ispitu. Kandidati koji nemaju položen stručni upravni ispit, prije pristupanja stručnom ispitu dužni su polagati javni ispit. Ukoliko javni ispit polažete u okviru konkursa, on je besplatan, dok za javni ispit mimo konkursa morate izdvojiti 300 KM na državnom nivou. Ista cijena ovog ispita je i na federalnom nivou, a polaže se pri Ministarstvu pravde.

Inače, u proteklom periodu Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH u velikom broju predmeta ispitivala je i zakonitost obrade ličnih podataka u konkursnim procedurama. U slučajevima koje je agencija ocijenila protivzakonitim utvrđena su kršenja osnovnih principa zakonite obrade ličnih podataka i to principa pravičnosti i zakonitosti i principa mjere i obima koji je neophodan za ispunjenje određene svrhe.

"U pogledu obima ličnih podataka koji su potrebni za prijavu na konkurs, praksa je da se traže svi podaci i dokumenti, kao da će svi kandidati biti i primljeni. Primjera radi, traženje uvjerenja o zdrastvenoj sposobnosti za prijavu na konkurs od svih kandidata za agenciju je protivzakonito. Nužno bi bilo mijenjati praksu tako da se putem konkursa potencijalni kandidati upoznaju o uslovima koje moraju ispunjavati, a da se u konkursnoj proceduri sukcesivno od istih pribavljaju podaci i dokumenti", pojasnio nam je Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH.

Također, napominju da bi kandidati na konkursu snosili rizik ukoliko učestvuju u konkursu, a ne ispunjavaju uslove, jer to na kraju ne mogu dokazati.

"Osim što su ovakve obrade ličnih podataka protivzakonite, one bespotrebno prave trošak kandidatima, a neke i neopravdano eliminišu", zaključuje Kovačević.