|

Zvizdić na Ekonomskom forumu: Reforma obrazovanja u BiH prioritet

Zvizdić na Ekonomskom forumu: Reforma obrazovanja u BiH prioritet
16
Piše: Er. M.
9.2.2017. u 10:52
35
komentara
16

dijeljenja
1/5 Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba
2/5 Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba
3/5 Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba
4/5 Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba
5/5 Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba
Prisutnima na Prvom ekonomskom forumu Bosne i Hercegovine 2017 obratio se predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić. On je rekao da mu je čast i zadovoljstvo govoriti na jednoj ovakvoj konferenciji jer nisu baš česte i uobičajene prilike, a trebalo bi ih biti što je više moguće.
"U fokusu trebaju biti dva pojma koji moraju postati ključni orijentiri ukupnih napora svih nivoa vlasti u BiH, a to su reforme i modernizacija. U tom smislu želim jasno istaći da je moje opredjeljenje, kao i opredjeljenje Vijeća ministara BiH, usmjereno ka dinamiziranom ekonomskom razvoju i prosperitetu naše zemlje, odnosno ka efikasnom i održivom upravljanju prirodnim i ljudskim resursima s ciljem ubrzanja ekonomskog razvoja BiH, unapređenju poslovnog ambijenta s ciljem dodatnog ohrabrivanja domaćih i privlačenja stranih investitora, kako bi u kondenziranom vremenskom periodu - kroz otvaranje novih radnih mjesta - riješili ključni makroekonomski problem s kojim se trenutno suočavamo i otvorili perspektivu mladim ljudima da svoja znanja i vještine, odnosno svoje ambicije vežu za BiH", kazao je Zvizdić.

Prema njegovim riječima, da bismo to postigli, ako je riječ o baznim pretpostavkama za ispunjenje srednjoročnog dinamičnog ekonomskog rasta BiH, neophodno je ubrzano sprovođenje strukturalnih reformi koje će voditi poboljšanju produktivnosti, odnosno konkurentnosti i fleksibilnosti ekonomije BiH, kao i povećanju investicija, što će rezultirati višim nivoom izvoza i zaposlenosti te u konačnici boljim kvalitetom života građana.

"Sa zadovoljstvom s vama mogu podijeliti informaciju da je stepen realizacije mjera definiranih u Reformskoj agendi na nivou Vijeća ministara BiH 55 posto, dok je stepen realiziranih mjera na svim nivoima vlasti, dakle konsolidirano, veći od 40 posto. Podsjećam vas da je Reformska agenda definirana u martu 2015. godine te da proces implementacije četverogodišnjeg plana aktivnosti traje nepuna 22 mjeseca", rekao je Zvizdić.

Dodao je da je fokus vlasti u prvoj fazi provođenja Reformske agende bio na jačanju upravljanja javnim finansijama te dugoočekivanoj reformi tržišta rada, kao i neophodnoj reformi penzionog sistema za koju se nadaju da će biti uspješno finalizirana u kratkom periodu.

Istakao je da je u sklopu reforme upravljanja javnim finansijama zaustavljen rast zapošljavanja u javnom sektoru. Smanjen je trošak plata u javnom sektoru, a očekuje se da će se kroz naredne mjere u sklopu reforme javne uprave dodatno povećati efikasnost u potrošnji javnih sredstava. Istovremeno, izuzetnim stručnim i radnim angažmanom, posebno Federalne poreske uprave, kao i poboljšanjem saradnje i razmjene podataka između svih poreznih uprava u BiH.

"Imamo rast javnih prihoda na svim nivoima više od 4,8 posto ili 280 miliona KM na nivou BiH pa do 8,6 posto ili 350 miliona KM na nivou Federacije BiH. I pored otpora s kojim smo se suočavali, provedena je značajna reforma tržišta rada. Nova zakonska rješenja su eliminirala rigidnosti na tržištu rada te stvorila uslove za nova zapošljavanja. U protekla 22 mjeseca otvoreno je blizu 30.000 novih radnih mjesta, što je direktan rezultat značajnog unapređenja poslovnog okruženja i stvaranja pozitivnog poslovnog ambijenta", kazao je Zvizdić.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH je istakao i da je zamah u ekonomskim reformama potvrđen i pozitivnim ekonomskim trendovima. Naime, izvoz iz BiH, kao jedan od osnovnih stubova privrednog razvoja, se konstantno povećava (u 2016. je porastao za 4,8 posto, a Evropska unija (EU) i dalje ostaje glavni vanjskotrgovinski partner BiH tako da u ukupnom obimu robne razmjene učestvuje sa blizu 70 posto - dok više od 73 posto ukupnog izvoza ide u zemlje EU, pri čemu imamo kvalitetnu pokrivenost uvoza izvozom, naprimjer s Austrijom veću od 130 posto, Slovenijom 98 posto, Njemačkom više od 80 posto, Italijom više od 65 posto itd.), trgovinski deficit je znatno smanjen, ukupna pokrivenost uvoza izvozom je blizu 60 posto, što znači da bh. privreda postaje sve konkurentnija, što za posljedicu ima izuzetno važan trend - da bh. sve više izvozi, a sve manje uvozi.

"Neke industrijske grane, kao što je izvoz prehrambenih proizvoda ili namjenska industrija, bilježe rast i do 100 posto, dok imamo suficit u izvozu električne energije, izvozu proizvoda i prerađevina od drveta (u 2016. godini je izvezeno više od 620 miliona eura) kao i u pojedinim granama metalne industrije ili u sektoru namjenske proizvodnje koja je u prošloj godini ostvarila promet od 250 miliona KM, uz stalan rast broja zemalja u koje se izvozi. Istovremeno, BiH bilježi rekordne posjete i rast prihoda u turizmu. Još uvijek smo među 20 zemalja svijeta s najvećim procentualnim porastom turizma, dok je Sarajevo među 10-ak gradova Evrope koji na godišnjem nivou imaju više turista nego stanovnika", rekao je Zvizdić.

Plan je da se u narednoj fazi napori vlada na svim nivoima usmjere u poboljšanje ekonomskog ambijenta, kako bi stvorili okruženje koje će privući strane investitore, ali i dati povjerenje domaćim investitorima da šire vlastito poslovanje i razvijaju se.

"Ako želimo ostvariti dugoročan prosperitet, akcenat će se morati staviti na obrazovanje, vanjsku trgovinu, konkurentnost i mobilnost radne snage. Ova pozitivna kretanja, o kojima se nažalost malo čuje u javnom prostoru, prepoznale su institucije EU. BiH je predala kredibilnu aplikaciju za članstvo u EU, a napravljeni su i značajni koraci za pristupanje BiH u NATO", kazao je Zvizdić.

Dodao je da je BiH u završnim fazama pripreme odgovora na Upitnik EU i da se nadaju da će nas do kraja 2017. godine sve obradovati vijesti o aktivaciji MAP-a, kandidatskom statusu BiH za članstvo u EU, što će otvoriti novo poglavlje u odnosima BiH i EU, omogućiti pristup novim fondovima i donijeti nove benefite BiH kao i o članstvu u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji s obzirom na to da se nalazimo u završnoj fazi tog procesa.

"Ključno pitanje koje je i tema ove konferencije je: Da li će reforme u 2017. godini osigurati povoljniji ekonomski ambijent? Odgovor je 'da', ali reforme moraju biti provedene stručno i integralno, moraju biti bazirane na najboljim praksama i pravnoj stečevini EU, moraju imati svoju plansku dinamiku koja će omogućiti etapno prilagođavanje i adaptiranje poslovne zajednice i državne administracije na nove, efikasnije i profesionalnije standarde i procedure koje budu uspostavljene", rekao je Zvizdić.

Objasnio je da to između ostalog znači očuvanje makroekonomske stabilnosti, jačanje konkurentnosti, bolje funkcioniranje tržišta rada, unapređenje poslovnog okruženja i stvaranje optimalnih - administrativnih i finansijskih - pretpostavki za razvoj malih i srednji preduzeća i otvaranje novih radnih mjesta te strukturne reforme obrazovnog, zdravstvenog i penzionog sektora.

"Kako bismo ostvarili ove ciljeve, neophodno je jačati produktivnost i konkurentnost domaće ekonomije kroz rješenja koja će dovesti do smanjenje poreskih i neporeskih opterećenja privrede, posebno u sferi doprinosa, kroz unapređenje poslovne klime, posebno u segmentu veće zaštite investicija, kroz povećanje mobilnosti tržišta radne snage, smanjenje neformalne ekonomije, kao i drugih oblika nelojalne konkurencije. Zbog toga se moramo stalno vraćati na pojmove koje sam spomenuo na početku, a koji ustvari predstavljaju vrlo složene procese, a to su reforme i modernizacija BiH. To su, ustvari sinonimi za složene i vrlo često bolne, ali neophodne promjene aktuelnog legislativnog okvira i uspostavljenih praksi ponašanja u BiH koje će, i to je ono što je najvažnije, uspostaviti mnogo efikasniji, transparentniji, pravedniji i produktivniji institucionalni okvir", smatra Zvizdić.

Dodaje da bi to, ako bismo preveli u formu praktičnog djelovanja, uz sve prethodno, značilo neizbježno, obavezno i hitno provođenje reforme javne uprave na svim nivoima vlasti te rad, jer se jedino napornim radom mogu postići željeni rezultati.

Izrazio je nadu da će današnje diskusije doprinijeti prepoznavanju prilika i definiranju izazova s kojima se BiH suočava u reformskim procesima te da će biti jasno artikuliran način na koji će se, mnogo aktivnije nego do sada, i akademska zajednica uključiti i dati svoj doprinos u reformskim procesima.

"Ovdje posebno želim spomenuti jednu od najvažnijih reformi koja čeka BiH, a to je reforma obrazovanja s kojom već kasnimo. Svima nam je jasno, i to je praktično i potvrđeno i dokazano, da naš obrazovni sistem te znanja i vještine koje stiču naši srednjoškolci i studenti, a govorim o strukovnom obrazovanju i poboljšanju vještina prilagođenih tržištu rada, nisu usklađeni sa stvarnim potrebama privrede, odnosno tržišta rada u BiH", kazao je Zvizdić.

On je rekao da je njihov najvažniji i najzahtjevniji zadatak da započnu i u što bržem vremenskom roku provedu reformu obrazovnog sektora, kako bi stvorili uvjete za kreiranje društva znanja u kojem će istraživački potencijal i inovativnost postati okosnice ubrzanog razvoja, a stečene kompetencije odgovarati potrebama konkurentne ekonomije.

"Ne smijemo dozvoliti da budemo samo puki aplikanti aktuelnog i vrlo dinamičnog tehničko-tehnološkog, odnosno razvoja informacionih tehnologija, nego moramo postati aktivni učesnici i biti na izvoru kreacija dobrih, provodivih i profitabilnih ideja. Zato je neophodno, i upravo se to očekuje od nadležnih vlada u BiH, podsticati zapošljavanje visokoobrazovanog kadra u privredi i povećanje konekcije stručnjaka između privrede i istraživačko-obrazovnih institucija", kazao je on.

Sve je pozvao, a posebno akademsku zajednicu koja mora biti lider ove reforme, da što prije započnemo taj teški, mukotrpni, ali iscjeliteljski reformski proces koji će u konačnici preporoditi BiH.
Prijavi grešku


Komentari (35)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...