Zbog čega je nestašica čipova pored ekonomskog postala i geopolitičko pitanje
No čipovi su počeli dominirati naslovnicama tek početkom 2021. godine kada je zbog posljedica pandemije došlo do svjetske nestašice poluprovodnika, koja je potaknula inflaciju i uzrokovala nestašice robe, od automobila do mobilnih telefona.
Čipovi su mali komadići silicija s milionima i milijardama sićušnih veza urezanih u njih. Ovi sklopovi osiguravaju računalnu snagu u gotovo svakom uređaju s prekidačem za uključivanje i isključivanje; od pametnih telefona, kompjutera preko data centara i automobila do mašina za pranje posuđa.
Chris Miller, ekspert za pitanje nestašice čipova i profesor na Tufts Univerzitetu govori kako je jedan od razloga za pobjedu u Hladnom ratu upravo bila tehnološka nadmoć SAD čiji su oslonac bili poluprovodnici.
"Od najranijih dana Hladnog rata, Pentagon je posvećen primjeni kompjuterske snage u odbrambenim sistemima. Prva veća primjena čipova bila je u sistemima za navođenje projektila, ali danas se koriste u svemu, od komunikacija preko senzora do sredstava za elektronsko ratovanje", ističe Miller.
Danas se većina čipova proizvodi na Tajvanu, a Miller ističe kako je TSMC, najveća svjetska kompanija za fabriciranje poluprovodnika to postigla zahvaljujući velikom obimu proizvodnje i "izuzetnom preciznošću i kvalitetom". Dodaje ukoliko bi se zbog eventualnog rata prekinula proizvodnja na Tajvanu "šteta bi se mjerila u stotinama milijardi dolara".
Kina na sve načine pokušava dostići nivo proizvodnje sa Tajvana no kako ističe Miller i dalje su daleko iza njih, ali i iza SAD-a i Južne Koreje.
"Osim toga, sva proizvodnja čipova u Kini danas se oslanja na mašine uvezene iz inostranstva, uglavnom iz SAD-a, Nizozemske i Japana", dodaje Miller.
Američki predsjednik Joe Biden ima namjeru da prebaci većinu proizvodnje na tlo SAD-a a Miller podsjeća kako je 90 posto svjetske proizvodnje na Tajvanu te da bi diversifikacija proizvodnje bila dobra za svjetsku ekonomiju.
"To je izuzetno pametan potez iz ove perspektive. To objašnjava zašto SAD, Japan i Europa pokušavaju ojačati svoj položaj u lancu opskrbe poluprovodnika", zaključuje Miller.
