Zašto razvijene države imaju milione radnih mjesta, ali nemaju dovoljno radne snage
Pandemija koronavirusa uzrokovala je velike ekonomske probleme, a koji se manifestiraju poremećajima u globalnom lancu opskrbe i nedostatku radne snage. Promjene na tržištu rada sve su izraženije. Veliki je broj onih koji odlučuju napustiti postojeće radno mjesto, a potreba za radnicima je velika. Sve to se dešava u trenutku ponovnog pokretanja ekonomskih aktivnosti tokom pandemije.
Ekonomisti smatraju da su demografske promjene, među kojima su one koje se odnose na starenje stanovništva i penzionisanje, uzročnik nedostatka radne snage. Razloge za to uočavaju i u ograničavanju migracija i zahtjevima za boljim uslovima rada. To se prije svega odnosi na povećanje plate.
Posljednji podaci iz SAD-a pokazuju da je veliki broj radnika koji je spreman napustiti postojeće radno mjesto i pronaći novo zaposlenje. Prema podacima institucija nadležnih za pitanja radnika, u augustu ove godine kreirano je 10,4 miliona radnih mjesta, dok je 4,3 miliona radnika koji namjeravaju dati otkaz - to je najveći broj od decembra 2000.
Sektori koji su najteže pogođeni spomenutom problemima su uslužne djelatnosti, trgovina i školstvo. Ovi problemi ne postoje samo u SAD-u, već i u pojedinim drugim državama širom svijeta. Nedostatak radne snage za posljedicu ima poremećaje u globalnom lancu opskrbe. Najznačajnije industrijske grane bore se da bi imale dovoljno radnika i sirovine.
Poremećaji u globalnom lancu opskrbe uzrokuju probleme u proizvodnji i lokalnoj opskrbi. Time se ugrožava ekonomski razvoj, ljudi bivaju uskraćeni za usluge i robe.
Ovi problemi bi mogli imati ozbiljne posljedice po ekonomije SAD-a, Velike Britanije i eurozone. Stručnjaci upozoravaju da su korijeni ovih problema nastali prije pandemije.
"Nedostatak obučenih radnika nije obilježje ekonomije u postpandemijsko vrijeme, već je to i posljedica ekonomskog razvoja kakav je bio u SAD-u, eurozoni i Velikoj Britaniji", ukazali su ekonomisti banke ING Carsten Brzeski, James Knightley, Bert Colijn i James Smith.
Šta se dešava s američkim radnicima
Navedeni ekonomisti analizirali su nedostatak radne snage širom svijeta. Uočavaju da u SAD-u postoji 10 miliona slobodnih radnih mjesta u različitim sektorima te da je rekordan broj firmi koje povećanjem plate nastoje osigurati radnu snagu. Ali, radnika nema dovoljno.
Kao jedan od mogućih razloga za to istakli su štednje domaćinstava, a zbog čega pojedini nisu primorani da ponovo počnu raditi. No, ekonomisti ING-a strahuju da je problem mnogo dublji.
"Uvjereni smo da je dugotrajan nedostatak radnika izazvan većim brojem onih koji se prijevremeno penzionišu", naglasili su i zaključili da je mnogima prihvatljivije da se penzionišu, nego da nastave raditi.
Upozorili su da ograničavanje migracija može značiti nedostatak mlade radne snage te imati negativne posljedice po natalitet. Novonastale ekonomske okolnosti za njih su pokazatelj da će kompanije morati povisiti plate, a kako bi zadržale postojeće radnike.
Šta se dešava s britanskim radnicima
Problemi s radnom snagom u Velikoj Britaniji znatno su uzrokovani istupanjem ove zemlje iz Evropske unije. Nakon što je istupila, mnogi strani radnici morali su napustiti ovu državu.
Nedostatak radnika u važnim djelatnostima poput mesne industrije, poljoprivrede i transporta za posljedicu imaju paniku potrošača. Već su se dešavalo nezanemarljive nestašice goriva.
Zbog toga je vlast bila primorana da odobri privremene vize za strane vozače kamiona, strane radnike u peradarstvu te se povećavaju plate kako bi se privukli radnici u sektorima poput ugostiteljstva. Strahuje se da Britanci uoči Božića neće imati dovoljno roba, kao i to da će biti uskraćeni za usluge.
Ekonomisti ING-a ocijenili su da će Velikoj Britaniji biti teško da dođe do radnika iz inostranstva. Očekuju da će se u predstojećoj deceniji usporiti rast radne snage.
Šta se dešava s radnicima u eurozoni
Baš kao i u Velikoj Britaniji, i u eurozoni pokušavaju ograničiti gubitak radne snage povećanjem plata. To znači i da država subvencionira povećanje plata radnika.
Za razliku od SAD-a, problem nedostatka radne snage u eurozoni je počeo nešto kasnije i predstavlja manji pritisak nego li je to slučaj u Velikoj Britaniji, piše CNBC.