Istraživanje Bussines magazina
0

Vlada FBiH šumarima otela 13,5 miliona KM

Sarajevo-x.com
Zgrada Vlade FBiH
Zgrada Vlade FBiH
U šumarstvu Federacije BiH već godinama vlada svojevrsna anarhija, jer je Ustavni sud FBiH, zbog kršenja prava na lokalnu samoupravu, odnosno isključivanja općina iz podjele novca od šumskih naknada, još u aprilu 2009. suspendirao federalni Zakon o šumama.

Takvo stanje najviše odgovara vlasnicima ilegalnih pilana i sličnim lovcima u mutnom, koji godišnje ukradu najmanje 100.000 kubnih metara drveta, ali u bezakonju se odlično snalaze i federalne vlasti, koje u posljednje tri godine namjenski nisu potrošile ni feninga od prikupljenih šumskih naknada. U nastavku serijala o transparentnosti prikupljanja i potrošnji novca za zaštitu šuma, Istraživački tim Business magazinea pokušava rasvijetliti ovu kontinuiranu finansijsku egzibiciju Federalne vlade.

Federacija BiH je šumom bogatija polovina Bosne i Hercegovine. Šume i šumska zemljišta u FBiH prostiru se na milion i po hektara, odnosno 48 posto njene površine. Ukupna zaliha svih državnih šuma procjenjuje se na više od 161,6 miliona kubnih metara, a mogući godišnji sječivi etat za sve šume iznosi blizu tri miliona kubika.

Mada je i laicima iz navedenih brojeva jasno da se radi o ogromnom prirodnom bogatstvu, nadležne entitetske institucije ne čine ništa kako bi ga zaštitile i uvećale. Dapače, u federalnom šumarstvu već godinama vlada svojevrsna anarhija, jer je Ustavni sud Federacije BiH još u aprilu 2009. suspendirao tadašnji Zakon o šumama FBiH zbog kršenja prava na lokalnu samoupravu, odnosno isključivanja općina iz podjele novca od šumskih naknada, a novi još uvijek nije donesen. Naravno, takvo stanje najviše odgovara vlasnicima ilegalnih pilana i sličnim lovcima u mutnom, jer sudovi, jednostavno, nemaju zakonsku osnovu za sankcioniranje aktera bespravnih sječa koji, prema procjenama Grupacije šumarstva i drvne industrije Privredne komore FBiH, godišnje ukradu najmanje 100 hiljada kubnih metara drveta.

Nenamjensko trošenje

No, kako za Business magazine objašnjava Omer Pašalić, direktor Federalne uprave za šumarstvo, to je samo vrh ledenog brijega sastavljenog od problema koji proizilaze iz zakonskog vakuuma u kojem se nalazi šumarstvo većeg bh. entiteta. Kako on kaže, nepostojanje odgovarajućeg zakona ne samo da veže ruke sudovima koji bi trebali kažnjavati kradljivce šumskog drveta, već drastično otežava rad šumarskih preduzeća, usljed čega su mnoga izgubila certifikate za upravljanje šumama. Pašalić ističe da je odnos države prema šumarstvu veoma loš, te da nema ni naznaka da će u dogledno vrijeme biti popravljen, a svoj pesimizam argumentira i činjenicom da već tri godine iz federalnog budžeta u zaštitu šuma nije usmjerena ni marka od višemilionskih sredstava namjenski prikupljenih u tu svrhu.

Naime, Zakonom o Poreznoj upravi FBiH, uz opću vodnu naknadu i posebnu naknadu za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, kao posebna propisana je i naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma. Prema Uputstvu o načinu obračunavanja, rokovima i postupku plaćanja naknade za zaštitu i unapređenje šuma, koje je donio federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 2010. godine, obveznici uplate te naknade su sva pravna i fizička lica koja obavljaju djelatnost na teritoriji FBiH. Uputstvom je propisano da osnovicu za obračun naknade čini ukupno ostvareni prihod obveznika, sa stopom od 0,07 posto.

"Obveznik obračunava visinu naknade i uplaćuje je u omjeru od 20 posto na račun Budžeta FBiH i 80 posto u korist računa budžeta kantona.

Kako je Uputstvom propisano da se podaci o obračunatoj naknadi podnose putem izvještaja na Obrazcu OŠN, koji je sastavni dio polugodišnjeg i godišnjeg finansijskog izvještaja, a koji obveznici predaju Agenciji za finansijske, informatičke i posredničke usluge d.d. Sarajevo, odnosno Agenciji za pružanje finansijskih, informatičkih i posredničkih usluga d.d. Mostar, Porezna uprava FBiH nema evidencije o obračunatim naknadama za 2010. i 2011. godinu”, objašnjavaju nam iz Porezne uprave.

No, ako nemaju poreznici, šumari imaju egzaktne pokazatelje o naplati i utrošku naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma u proteklim godinama. Ti podaci su u najmanju ruku čudni, posebno kada je riječ o 2009. i 2010. godini, kada se u federalni budžet slilo šumskih naknada u ukupnom iznosu od blizu 8,5 miliona KM, od čega namjenski nije potrošena ni marka!? Ista praksa nastavljena je i u 2011., s tim što, s obzirom da je godina još u toku, nije poznat konačan iznos novca od naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma koji je preusmjeren iz šumarskih programa u krpljenje budžetskih rupa ili neke treće namjene.

Neupućena ministarstva

"Već tri godine u rashodovnoj strani Budžeta FBiH nema poticaja za šumarstvo, u vezi s čim smo više puta reagirali prema Vladi, ali nikada nismo dobili odgovor. Mi redovno planiramo prihode i rashode, a za ovu godinu smo imali planirano pet miliona KM prihoda, ali je rashodovna strana opet jednaka nuli.

Imamo problem što taj novac, prema važećoj Uredbi o šumama FBiH, treba ići na poseban račun u Budžetu FBiH i trošiti se po projektima iz programa poticaja šumarstvu. Međutim, od 2009. godine na tom računu stoji 986.000 KM i stanje se ne povećava ni za fening. Dakle, novac od naknada ne idu na taj račun i troši se negdje drugdje, a niko nam ništa ne objašnjava, niti nam odobrava sredstva za šumarske projekte, među kojima su i završetak inventure šuma i Šumarskog programa FBiH, za šta nam nedostaje 120.000, odnosno 100.000 KM, koje ćemo morati tražiti od donatora“, opisuje situaciju Pašalić.

U Federalnom ministarstvu finansija, pak, u potpunosti se ograđuju od problema nenamjenskog trošenja šumskih naknada.

”Za program utroška sredstava iz Budžeta nadležno je isključivo resorno ministarstvo, što je u ovom slučaju Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva”, sve je što o ovoj temi imaju reći iz Ministarstva finansija.

Ništa rječitiji nije ni Jerko Ivanković-Lijanović, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, koji kratko poručuje da ne zna apsolutno ništa o sudbini šumskih naknada prikupljenih u posljednje tri godine, a nema odgovor ni na pitanje da li će prekinuti praksu njihovog nenamjenskog trošenja...

Kada se saberu sve činjenice, dolazi se do zaključka da je puka sreća što federalni dio BiH do sada nije kompletan pretvoren u krš. Tim prije, što anarhija nije sistem gospodarenja šumama samo na federalnom, već i na kantonalnom nivou, na kojem se vrti četiri puta veći novac. Kako kantonalno šumsko bezakonje izgleda u praksi, najbolje ilustrira slučaj Hercegovačko-neretvanskog kantona, gdje djeluju četiri šumska privredna preduzeća - Konjičko, Kalinovačko, Srednjeneretvansko i Područje krša. Tamošnje resorno kantonalno ministarstvo i uprava za šumarstvo odbili su Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH dostaviti podatke o gospodarenju šumama, tako da HNK nije ni obrađen u Informaciji o gospodarenju šumama u Federaciji BiH u 2010. i planovima gospodarenja šumama za 2011. godinu. Nije ni čudo, budući da je šumarstvo jedna od oblasti u kojoj Vlada HNK vrši najveće pronevjere, na šta se iz godine u godinu upozorava iz Ureda za reviziju institucija FBiH – posljednja egzibicija te vrste zabilježena je u junu ove godine, kada je Vlada donijela odluku o nenamjenskom utrošku sredstava za oblast šumarstva u iznosu od 3,7 miliona maraka. Od toga, 460.000 KM je odobreno za plaće i naknade zaposlenika Šumskog privrednog društva Šume hercegovačko-neretvanske, kojih je ukupno - troje!