Vjekoslav Domljan: Currency board je problematičan, uz njega je Centralna banka suvišna
Iako se predsjedavajući Vijeća ministara Zvizdić hvali da je Reformska agenda na nivou Institucija BiH ostvarena s 90 posto, nezavisne eksterne evaluacije Programa rada Vijeća ministara za period 2016. - 2018. jasno pokazuju da se vanjska neravnoteža bh. ekonomije, koja je u nadležnosti predsjedavajućeg Vijeća ministara i dalje uporno održava.
Domljan smatra kako je "currency board" imperijalna tvorba prakticirana u Africi, Aziji, Bliskom istoku i Karibima. Smisli su je Britanci i uveli na Mauricijus još 1849. godine.
"U međuvremenu su zemlje odnosnih područja stekle samostalnost i znanja o centralnom bankarstvu, pa danas svega 11 zemalja ima currency board: U Africi Džibuti, u Aziji Hong Kong i Brunej, u Evropi BiH i Bugarska te šest malenih karipskih zemalja. Još je 1945. godine, kad je Velika Britanija razmatrala uvođenje currency borda u Burmu, Keynes kazao da je to strašno zastario aranžman. Držao je da gledišta da zemlja može povećati količinu novca u opticaju samo ako za to osigura 100 posto inozemnih resursa pripadaju dobu koje se više nikada ne može ponoviti. Za njega je currency board značio financijsku eksploataciju i nastavak kolonijalizma. Tako je mislio i tadašnji vodeći burmanski kasnije MMF-efov ekonomist U Tun Wai", navodi profesor.
Euro depoziti većinom potiču od dijaspore
Dodaje kako currency board nije, kako smatra Nikolay Gertchev, proizvođač novca, čak ni mjenjačnica. On je puko skladište potvrda (koje se, kad ne postoji Centralna banka, čuvaju u privatnim bankama) na depozite u ino valuti koja je stvarni novac odnosne zemlje. Izdaje se onoliko potvrda koliko ima depozita u ino valuti.
"Pošto BiH ima velike trgovinske deficite, eurski depoziti potiču iz netrgovinskih izvora. Potiču od ino doznaka (podrška rodbini, ino penzije), ino kredita, ino investicija te, što treba posebno naglasiti, od dohodaka sive i crne ekonomije. No, Centralna banka ne provodi istraživanja koja bi pokazala kolika bi mogla biti siva i crna plaćanja. Kod drugih zemalja s currency boardom, npr. kod Džibutija, istraživanja potvrđuju toliki značaj hawale (neformalnih tokova novca) da se i ne može govoriti o currency bord aranžmanu već o de facto sistemu centralne banke. Podzemna ekonomija u Džibutiju je dvostruko veća od one BiH koja je dvostruko veća od one u Hong Kongu, a u rangu one u Bugarskoj", kaže Domljan.
U slučaju većih vanjskotrgovinskih neravnoteža poduzimaju se devalvacije valute. No, u uslovima currency boarda Keynes je predlagao fiskalnu devalvaciju tj. nametanje dadžbina na uvoz i prikupljenim sredstvima poticati izvoz.
"Pošto je BiH u zamci strukturne transformacije pored fiskalna devalvacija nužne su i mjere usmjerenu na stranu ponude ekonomije tj. na podupiranje izvoza podrškom inoviranju, investiranju i obučavanju. No, zagovornici currency boarda, koji misle da može postojati "gain without pain", to ne vide. Oni vide samo pojavne aspekte, pa nobelovac Krugman naziva Hankea, "Raspućinom od rupije" (čitaj od konvertibilne marke), "uličnim prodavačem ekonomskih gluposti" i slično", smatra on.
Centralna banka povećava broj radnika
Kaže kako BiH drži 11 milijardi KM izvan BiH i za to ne dobije koju desetinu miliona KM kamata, pa je evidentno koliko je Keynes u pravu.
"Privatni sektor bh. ekonomije nesumnjivo pati što se tih 11 milijardi KM vrti po EU a ne po BiH. No, pitanje je komu ide i čemu služi taj prihod od kamata na iznesene devize. Centralna banka uzme, "ako se ostvari profit", 40 posto profita sebi, a 60 posto prosljeđuje budžetu Institucija BiH. I ovo je jedan od pokazatelja da BiH ima dualnu ekonomiju i ekstrativni karakter političkih institucija. Javni sektor izvlači resurse iz privatnog i ne dobiva javna dobra zauzvrat, osim ako se javnim dobrima ne smatraju zgrade Centralne Banke diljem BiH i slično", navodi Vjekoslav Domljan.
Nastavlja kako je globalna financijska kriza ostavila dramatičan trag na centralno bankarstvo. Došlo je do povećanja obima posla centralnog bankarstva i smanjenja njegova osoblja.
"Prema Direktoriju centralnog bankarstva za 2019. god. u razdoblju od 2013. do 2018. godine od 177 anketiranih centralnih banaka 52 su povećale broj zaposlenih, 104 je smanjilo, a 21 je zadržala isti broj zaposlenih. Centralnu banku BiH bi se moglo staviti u posebnu grupu: posao isti, a broj radnika povećan. Broj radnika se povećao za 5.4 posto, a posao ostao isti. Čak i Hanke, koji je uveo currency board u BiH, smatra da je currency board superiornija alternativa centralnoj banci i da se sav profit, koji preostane po podmirenju troškova za čuvanje potvrda, ide u budžet države. Što je važnije, nobelovac Milton Friedman je kazao da "iskustvo Hong Konga jasno pokazuje da neka zemlja slična Hong Kongu ne treba centralnu banku", kazao je.
Pojašnjava kako je jedan od pokazatelja efikasnosti centralnog bankarstva broj uposlenih centralne banke na broj stanovnika.
"Ako uporedimo BiH i Hong Kong, BiH ima 20 posto više zaposlenih čija je jedina zadaća čuvati skladište u odnosu na one u Hong Kongu koji nadziru cijeli financijski sistem, uključujući i bankarski, i održavaju status internacionalnog financijskog središta uključujući i održavanje i razvoj financijske infrastrukture. Dovoljno je samo porazmisliti na koliko bi se skresao broj zaposlenih u Hong Kongu kad imali ulogu čuvara skladišta, tim prije što oni i nemaju skladište", zaključio je u svojoj analizi za Klix.ba Vjekoslav Domljan.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
