biznis
0

Uticaj globalne krize na privredu BiH

FENA
Posljedice globalne krize najviše će se osjetiti upravo u našem najjačem izvoznom sektoru, a to je metalska industrija, gdje već dolazi do smanjenja proizvodnje uzrokovane globalnim padom potražnje i cijena ruda, metala i autodijelova, izjavio je Feni projekt menadžer u Sektoru za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran.

Smanjenje proizvodnje, kako je dodao, već je počelo i u BiH (Arcelor Mittal Zenica, Mittal rudnici Prijedor, ASA Prevent grupa, Birač Zvornik, TMD Gradačac, Cimos Zenica i drugi već su smanjili proizvodnju za 20-50 posto, a Aluminij Mostar je to najavio za narednu godinu).

Veliki problemi očekuju se i u građevinarstvu i industriji građevinskih materijala jer kreditna kriza otežava finansiranje izgradnje i smanjuje potražnju i cijene nekretnina, što posljedično smanjuje i potražnju za građevinskim materijalima.

Pored mogućih otpuštanja radnika u ovom sektoru u BiH, moguća su i otpuštanja naših radnika u inostranstvu, što je u Sloveniji, gdje radi više hiljada bh. radnika, već na određeni način i najavljeno.

Poseban problem u građevinarstvu je i veliki udio neprijavljenih radnika u ukupno zaposlenima, tako da početna otpuštanja neće biti statistički evidentirana, što može stvoriti nerealnu sliku stanja.

Gavran smatra da će se energetski sektor suočiti sa značajnim padom potražnje uzrokovanim smanjenjem obima proizvodnje velikih industrijskih potrošača na domaćem i stranim tržištima, što će otežati realiziranje ambicioznih planova ulaganja u nove proizvodne kapacitete i restrukturiranje i integraciju rudnika.

"Ukoliko nedavno pokretanje Rafinerije nafte Bosanski Brod rezultira očekivanim povećanjem udjela domaćih naftnih derivata na tržištu i razmjernim smanjenjem uvoza i najavljenim povećanjem proizvodnje Rafinerije ulja Modriča, ovaj do sada gotovo isključivo uvoznički segment energetskog sektora, mogao bi pozitivno djelovati na ukupnu privredu", kaže Gavran.

Poljoprivreda i proizvodnja hrane je sektor koji je u prethodnom periodu u svijetu postao jedan od najprofitabilnijih, zahvaljujući kontinuiranom povećanju cijena njegovih proizvoda. Nažalost, u BiH taj profit ostvaruju najvećim dijelom trgovci i uvoznici stranih finalnih proizvoda, dok se domaći proizvođači suočavaju s brojnim sistemskim problemima i nelojalnom stranom konkurencijom.

Povećanje državnih poticaja primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i stimuliranje ulaganja u ovoj oblasti omogućilo bi domaćim proizvođačima da krizu u kojoj će se naći i njihovi strani konkurentni konačno iskoriste za povećanje učešća na domaćem tržištu, bez kojeg je nerealno očekivati izvoznu ekspanziju.

Tekstilna industrija, koja kontinuirano posluje na granici rentabilnosti, smatra Gavran, suočit će se s pojačanim problemom likvidnosti, jer čak i neznatno povećanje kamatnih stopa na kreditna zaduženja proizvođača u ovom sektoru može se dramatično odraziti na njihovo poslovanje.

Turizam, čiji potencijali ni u ranijem periodu nisu optimalno korišteni, bit će ugrožen padom životnog standarda u BiH i svijetu, koji dovodi do smanjenja broja turista. Prve negativne efekte mogu očekivati veliki zimski centri, posebno olimpijske planine, gdje su izvršena značajna ulaganja u infrastrukturu i smještajne kapacitete.

Ni ostali sektori neće ostati pošteđeni negativnih efekata globalne ekonomske krize, ali će one biti blaže i većinom posljedica ukupnog usporavanja ekonomskog razvoja i pada životnog standarda stanovništva.

"Ipak, osnovni uzroci većine problema BiH, kako privrednih tako i društvenih nalaze se u BiH, a globalna kriza ih samo produbljuje", zaključio je Gavran.