Uskoro počinje rušenje Terminala A na sarajevskom aerodromu, projekt vrijedan 38 miliona KM
Iduće sedmice (31. oktobra) letove sa sarajevskog aerodroma otpočinje i jedna od najrenomiranijih aviokompanija u svijetu Qatar Airways, uspostavljanjem linije Sarajevo-Doha.
"Ovakav napredak osigurao je građanima Bosne i Hercegovine ne samo direktne linije na preko 20 svjetskih destinacija, već i mogućnost da sa samo jednim presjedanjem stignu u bilo koji kutak svijeta, od Sjeverne i Južne Amerike, preko Japana, pa čak i do daleke Australije", izjavila je za Klix.ba Sanja Bagarić-Arnaut iz Službe za odnose s javnošću sarajevskog aerodroma.
Sve ove aviolinije i nove destinacije neminovno prati i značajan rast putnika. Na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, nakon što je prošle godine u decembru dočekao svog 800.000 putnika u jednoj godini, već ove godine taj rekord podići iznad 900.000 putnika.
"Ovakav rast nije moguć bez istovremenog proširenja kapaciteta, a s povećanjem od preko 100.000 putnika za samo 12 mjeseci dolazi obveza da oni imaju istu uslugu, isti komfor i isto pozitivno iskustvo. S tim u vezi, projektom 'Modernizacija i dogradnja Terminala B' planira se dvostruko povećanje postojećih kapaciteta, tako da bi tim proširenjem aerodrom Sarajevo trebao biti u stanju opslužiti preko dva miliona putnika godišnje", kazala nam je Bagarić-Arnaut.
Dodala je da će se zbog svega toga stari Terminal A uskoro rušiti, a prema trenutnim planovima to bi se trebalo dogoditi krajem godine zbog čega je već počelo postavljanje privremenih montažnih objekata u koje će biti smješteni zaposlenici, restoran i brojne prateće službe
Sve tenderske procedure vezane za rušenje i čišćenje stare strukture Terminala A su završene, a također je osigurano neophodno odobrenje nadležnog Federalnog ministarstva, tako da rušenje ubrzo počinje.
Terminal A korišten je za komercijalni promet od 1969. godine do izbijanja rata 1992. godine. Od tada se primarno koristi kao kancelarijski prostor za osoblje aerodroma.
Eksproprijacija zemljišta
Nakon što je Općinsko Vijeće Ilidža donijelo odluku kojom je utvrdilo da je proširenje osnovnog pojasa poletno-slijetne staze Međunarodnog aerodroma Sarajevo (PSS) od javnog interesa, Međunarodni aerodrom Sarajevo je pokrenuo aktivnosti propisane Zakonom o eksproprijaciji. Javni poziv je objavljen u aprilu ove godine, a odnosi se na otkup zemljišta površine 25.000 metara kvadratnih.
Taj proces se odvija u tri faze: prvi je otkup zemljišta za proširenje platforme za parkiranje aviona, zatim otkup zemljišta za proširenje zaštitnog pojasa kod avionavigacionih uređaja i otkup zemljišta za skladištenje goriva.
Postupak eksproprijacije se provodi u slučaju kada se prethodno sa vlasnicima zemljišta planiranog za otkup nije mogao postići sporazum o doborovoljnom prijenosu prava vlasništva, dakle kada se nije mogao zaključiti ugovor o prodaji zemljišta.
Kada je riječ o otkupu zemljišta za proširenje platforme za parkiranje aviona (10.000 m2) vlasnici zemljišta istakli su da se ne protive eksproprijaciji, ali uglavnom zahtijevaju eksproprijaciju i preostalih dijelova parcela, te značajno, čak višestruko veći iznos naknade u odnosu na zvaničnu procjenu vještaka.
"S obzirom na cjenovne zahtjeve vlasnika zemljišta koji su enormno visoki, realno je da se sa vlasnicima zemljišta neće moći postići sporazum o naknadi, te će o toj naknadi u konačnici morati odlučivati sud, što će produžiti okončanje ovog postupka. Kada je riječ o otkupu zemljišta za proširenje zaštitnog pojasa poletno-slijetne staze, kod avionavigacionih uređaja (13.000 m2) s obzirom da su načelno postignuti dogovori sa vlasnicima zemljišta koje je predmet eksproprijacije, objektivno je za očekivati da će se do kraja ove godine kompletan postupak okončati", rekla je naša sagovornica.
Dalje je dodala da je najveći dio zemljišta za potrebe skladištenja goriva (3.000 m2) kupljen prethodnih godina.
Otkup preostale dvije parcele odvijaja se na dva načina: jedna parcela kroz postupak zaključenja ugovora o prodaji, a druga kroz postupak eksproprijacije. Za prvu, ugovor o kupoprodaji trebao bi biti zaključen do kraja godine.
Pojasnila je i da što se tiče druge parcele, s obzirom da se sa (su)vlasnicima nije mogao postići dogovor oko cijene zemljišta, trenutno su u toku aktivnosti na stvaranju preduvjeta za podnošenje zahtjeva Općinskom vijeću Novi Grad za utvrđivanje javnog interesa za eksproprijaciju predmetne parcele.
"S obzirom na trajanje svih ovih postupaka, a posebno trajanja postupka utvrđivanja javnog interesa, a kasnije i samog postupka eksproprijacije, očekuje se da se eksproprijacija ove parcele okonča u narednoj godini", rekla nam je Sanja Bagarić-Arnaut.
Proširenje i modernizacija aerodroma
Međunarodni aerodrom Sarajevo će, po svemu sudeći, već iduće godine dočekati svog milionitog putnika, očekivanja su na aerodromu. Trenutni planovi su primarno motivirani činjenicom da se objekti i resursi aerodroma Sarajevo približavaju svom kapacitetu.
Proširenjem je planirano proširenje i povećanje svih kapaciteta kako prostornih, tako i tehnoloških za potrebe registracije putnika i prtljaga, carinske, sigurnosne, pasoške i sanitarne kontrole na dolasku i u odlasku, čekaone za ukrcavanje putnika, Hitne pomoći, sigurnosnog pregleda prtljaga, preuzimanja prtljaga, čekaone za doček putnika, ugostiteljskih sadržaja, Duty Free Shopa, kancelarijskih i komercijalnih prostora za potrebe aviokompanija i drugih agencija, prostora za vjerske potrebe i svih drugih pratećih službi.
Kako nam je kazala Sanja Bagarić-Arnaut, proširenje treba osigurati dodatnih 10.000 metara kvadratnih prostora na četiri etaže. Stari i novi dio bit će povezani velikom, modernom nadstrešnicom. Terminal je sada dug 68, a bit će dug 110 metara.
Uz proširenje postojećih kapaciteta, znatno će se proširiti i gastronomska zona, a tokom radova aerodrom će raditi bez zastoja i izmjena u redovnom odvijanju saobraćaja.
"Radovi bi trebali početi rušenjem starog Terminala A do kraja godine, a za projekt proširenja osigurana je osim urbanističke saglasnosti i odobrenje za građenje i proširenje od nadležnog Federalnog ministarstva. Projekt je vrijedan 38 miliona KM. Sve to će biti izuzetno jaka finansijska injekcija za Bosnu i Hercegovinu, a posebno za širu sarajevsku regiju", zaključila je Sanja Bagarić-Arnaut.
