{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Učenici medrese u Cazinu vode farmu goveda te uzgajaju orahe, krompir i luk

24.9.2016. u 08:00
725
89
Učenici medrese u Cazinu vode farmu goveda te uzgajaju orahe, krompir i luk
725
Medresa Džemaluddin ef. Čaušević u Cazinu je, osim u vjersko-prosvjetnom radu, i primjer ustanove koja realizuje mnogo veći broj aktivnosti nego što bi ste pomislili. Naime, u ovoj medresi učenici se bave i različitim oblicima poljoprivredne proizvodnje koja iz godine u godinu poprima sve veći obim.
Zalaganjem i dobrom organizacijom učenici i uposlenici medrese u Cazinu prije nekoliko dana ubrali su prve plodove svog predanog rada u poljoprivredi. Naime, nakon što su na oko šest dunuma vlastite zemlje zasadili krompir i luk, stigla je i nagrada za sav uloženi trud.

Krompir, luk i orasi



"Krenuli smo polako, a ovo su nam prvi koraci. Kupili smo više od 130 dunuma zemlje te smo ove godine zasadili šest dunuma luka i krompira. Prvo smo ubrali luk, a prije nekoliko dana završili smo akciju kopanja krompira u kojoj su učestvovala naša djeca i uposlenici", kaže u razgovoru za Klix.ba Salih Dervić, direktor škole.

Menadžment Medrese Džemaluddin ef. Čaušević odlučio je izaći iz standardnih okvira djelovanja i krenuti ka jasnom cilju – samoodrživosti ustanove.

"Mi želimo vremenom doći u takvu situaciju da uz pomoć naših imanja i proizvoda finansiramo sve svoje potrebe", ističe Dervić.

Prošle godine, učenici medrese podigli su i plantažu od stotinu stabala oraha, koja će za nekoliko godina predstavljati značajan izvor prihoda školi. Plantažu planiraju proširivati dodatnim stablima, a uskoro će sami proizvoditi i sadnice oraha.

Projekt mini farme



No, ni to nije sve. Za iduću godinu medresa ima veoma ambiciozan plan.

"Budući da medresi za prehranu trebaju velike količine mesa, tj. 350 obroka dnevno, u planu imamo projekat otvaranja mini farme. U tom smislu pokušavamo ostvariti saradnju s ljudima koji se već bave tim poslom te kroz jednu vrstu poslovnog partnerstva realizovati taj cilj. Mi svake godine dobijamo određeni broj grla stoke od naših građana za kurbane, pa je naša zamisao da tu stoku držimo na farmi, odnosno da je uzgajamo za sebe. To se u svakom slučaju više isplati nego da stoku nabavljamo u posljednji čas i u puno težim uvjetima", govori naš sagovornik.

U početku planiraju krenuti s manjim brojem grla stoke, nekoliko desetaka, a taj broj bi se iz godine u godinu trebao povećavati do nekoliko stotina.

"Narod pogrešno misli da su ovo teška vremena. Pa čitav period posljednjih 150 godina bila su mnogo teža vremena. Sve nam je lakše sada, sami odlučujemo o svojoj sudbini, imamo obrazovane kadrove i ljude, nude se zaista različite prilike i mislim da mi nismo u potpunosti ni svjesni da, ne čekajući druge, možemo sami nešto uraditi, ne samo za sebe, već čak i za društvo", kaže Dervić za kraj razgovora.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Koristite li knjigu žalbe ako niste zadovoljni uslugom u prodajnom objektu?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: