|

Tuzlanska regija u budućnosti: Nove ceste, privredne zone, ali i deponije šljake i pepela

Tuzlanska regija u budućnosti: Nove ceste, privredne zone, ali i deponije šljake i pepela
38
A. K.
20.9.2019. u 17:47
62
komentara
38

dijeljenja
Tuzlanska regija u budućnosti: Nove ceste, privredne zone, ali i deponije šljake i pepela Projekcija prijedloga prostornog razvoja privrednih zona u TK (Foto: A. K./Klix.ba)
Prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana Tuzlanskog kantona uskoro će se naći pred zastupnicima u Kantonalnoj skupštini. Klix.ba prvi je dobio uvid u dorađeni dokument koji u tuzlanskoj regiji, između ostalog predviđa izgradnju putne infrastrukture, kreiranje privrednih zona, ali i formiranje novih deponija šljake i pepela.
Dvadesetogodišnji Prostorni plan Tuzlanskog kantona usvojen je 2006. godine, a na osnovu potreba građana, privrednih subjekata i nevladinih organizacija Kantonalna vlada je utvrdila prijedlog njegovih izmjena i dopuna.

Cilj ovog postupka je prije svega dodatno unapređenje privrednog razvoja, ali i usaglašavanje sa prostornim planovima gradova i općina koji su odstupali od kantonalnog dokumenta. Sve lokalne jedinice su dosad izradile svoje prostorne planove, izuzev Teočaka, ali, kako saznajemo i ovaj dokument je u završnoj fazi.

"Međutim, mi smo i njihove planske projekcije ugradili u naš prostorni plan kantona koji je obavezujući planski dokument, određujući tačnu namjenu prostora", kazao je za Klix.ba Emir Softić, sekretar Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice TK.

Emir Softić (Foto: A. K./Klix.ba) Emir Softić (Foto: A. K./Klix.ba)


Kroz ovaj dokument aktueliziran je i broj stanovništva prema posljednjem popisu iz 2013. godine, zatim granice prema podacima Federalne geodetske uprave, zaštićena područja u Tuzlanskom kantonu, a izvršene su detaljne registracije šumskog, poljoprivrednog i građevinskog zemljišta prema ortofoto snimku iz 2012. godine.

"Posebno su aktuelizirane privredne zone koje su nam izuzetno značajne, jer dovode do bržeg privrednog razvoja u pojedinim gradovima i općinama u kojim je to bilo zakočeno. Nastojali smo da obuhvatimo sve potrebe privrede koje smo dobili iz raznih izvora te da omogućimo i udovoljimo željama privrednika u smislu formiranja privrednih zona, pretvaranja određenih područja u građevinsko zemljište, a sve kako bi oni mogli razvijati svoje kapacitete izgradnjom objekata", ističe Softić za Klix.ba.

Kao privredno najpotentnije krajeve Softić navodi Tuzlu, Srebrenik, Živinice i Gračanicu, istaknuvši da će na ovim područjima, prema finalnoj verziji prostornog plana biti kreirano i najviše privrednih zona.

Projekcija prijedloga prostornog razvoja privrednih zona u TK (Foto: A. K./Klix.ba) Projekcija prijedloga prostornog razvoja privrednih zona u TK (Foto: A. K./Klix.ba)


Kao nosioce razvoja tuzlanske privrede Softić ističe rudnike kojima je posvećena posebna pažnja u planskom dokumentu. Precizno su definisana eksploataciona polja prema Katastru eksploatacionih polja koje je izradilo Federalno ministarstvo energetike i rudarstva.

"Prostorni plan donosi i znatno proširenje deponije šljake i pepela unutar eksploatacionog polja za Termoelektaranu Tuzla te buduću Termoelektranu Banovići. Za Banoviće smo to uradili u okviru eksploatacionog polja Rudnika Banovići, gdje je definisan prostor za deponovanje šljake i pepela buduće Termoelektrane. Za potrebe Rudnika Kreka, konkretno rudnika Dubrave utvrđeno je novo odlagalište, jer je postojeće na Sprečkom polju dostiglo svoj maksimum. Oni bi trebali imati novi prostor koji će biti u mjestu Čajići", istakao je Softić.

Kako je dodao, nakon usvajanja prostornog plana bit će izvršene analize za formiranje deponija koje će dovesti do bržeg razvoja rudnika. Naime, on je naveo da će rudnici ostvariti i velike uštede, jer neće biti trake koja prevozi materijal, već će imati deponiju na bližoj lokaciji u odnosu na trenutnu.

Kada je riječ o Tuzli, za formiranje deponije šljake i pepela iz tamošnje Termoelektrane prijedlog je da se to ostvari u podzemnim prostorijama Rudnika Tetima ili na površinskim kopovima u kojima je završena eksploatacija, s tim što još uvijek nije definisana lokacija. Za ovo je potrebno izvršiti određena istraživanja.



Razvoj putne infrastrukture stavka je kojoj Prostorni plan TK posvećuje znatnu pažnju, a kroz ovaj dokument predviđena je modernizacija cesta, ali i izgradnja novih zaobilaznica i putnih pravaca.

"Na osnovu projekcije vozila nastojali smo prilagoditi saobraćajnice. Pa shodno tome, naveden je Y krak, odnosno priključak na Koridor 5C koji ide kroz Tuzlanski kanton i povezuje Tuzlu sa Žepčem. Iako je to još uvijek u najavi, mi smo planirali i poveznicu za autoput Sarajevo-Beograd. Prostornim planom se rješava i magistralni put Tuzla-Sarajevo koji prolazi kroz Živinice i trenutno je veoma zagušen. Ovdje je planirana zaobilaznica, koja je previđena i za putni pravac u Kalesiji, gdje je također evidentno saobraćajno zagušenje", nastavlja Softić.

Nakon poplava 2014. godine u tuzlanskoj regiji je došlo do aktivacije velikog broja klizišta. Izmjenama i dopunama Prostornog plana TK i ona su se našla u novom dokumentu, a bolje dane mogla bi dočekati i hidroakumulacija Modrac koja je proglašena zaštićenim područjem uz ranije zaštićeno područje Konjuh.
Prijavi grešku


Komentari (62)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...