Naime, ova skandinavska zemlja “uvozi” smeće iz susjedne Norveške kako bi nastavila svoje programe reciklaže smeća za proizvodnju energije za hiljade domaćinstava u zemlji od oko 9,5 miliona stanovnika.
Efikasni sistem za sortiranje otpada i sistem reciklaže je do sada doprinio da samo četiri posto smeća u zemlji završi na deponijama.
Zato se mnogi pitanju kako je Švedska postigla tako dobar sistem upravljanja odlaganjem smeća i šta druge zemlje mogu naućiti iz ovoga?
Kao prvo, Švedska je već od ranih 1990-tih započela sveobuhvatni efektivni sistem kroz izmjenu zakona, blisku saradnju sa privredom i promjenu svijesti ljudi kako bi mijenjali čitavo društvo i učinili ga ekološki osjetljivim.
Vlasnici fabrika su morali da obrate pažnju na neoliko kategorija otpada. Postavljene su takse i zabrane na odlaganje smeća na deponije i postavljeni su ciljevi u oblasti reciklaže smeća. Kao rezultat toga, danas se, više od 90 posto smeća koje proivodu domaćinsta, reciklira te ponovo iskorištava u proizvodnji električne energije i goriva.
Švedska ima politike kojima stimuliše masovnu reciklažu smeća u kombinaciji sa snažnim ekonomskim poticajima kao što su poticaji za sabiranje smeća sa olakšanim pristupom posebnim mjestima za reciklažu.
- godine Švedska je zabranila odlaganje organskog smeća na deponije. Umjesto toga, smeće je biloški tretirano za spravljanje komposta, bioplina i gnojiva.
Nadalje, velike količine smeća su pretvorene u energiju kroz procese koji su se dokazali kao čisti i ekološki prihvatljivi.
Pomoću takve proaktivne politike, odlaganje smeća iz domaćinstava na deponije umanjeno je sa 1,380,000 tona u 1994. godini na 380,000 tona 2004. godine. Također, u toku 2004. godine oko 1,3 miliona tona materijala i 5,7 terawati energije je proizvedeno iz smeća koje odlažu domaćinstva.