Svaki Evropljanin za praznike je u prosjeku potrošio 567 eura
U punom jeku je omiljeni i najprofitabilniji godišnji period za trgovce, koji obično traje od decembra do januara, i u kojem se ostvari zarada kao u toku tri ili četiri normalna mjeseca poslovanja tokom godine. Na kupovinu novogodišnjih poklona svaka veća EU ekonomija potroši nekoliko desetaka milijardi eura, prelazeći godišnji BDP Bosne i Hercegovine.
Evropljani od Djeda Mraza traže novac ili knjige
Studija koju svake godine objavljuje poznata konsultantska kuća Deloitte pruža uvid u potrošačke navike i karakteristike potrošača širom Evrope.
Evropski potrošači su najčešće tražili od Djeda Mraza da im pokloni novac ili knjige i ove dvije stavke su na vrhu liste želja potrošača još od 2008. godine. Mladi ljudi su znatno više zainteresovani za novac kao poklon nego starije osobe (58 posto prema 31 posto). Ali uprkos željama, kozmetički proizvodi i parfemi su u samom vrhu poklonjenih stvari u Evropi.
Dužnička kriza i skromne prognoze ekonomskog rasta u Evropi su i dalje utjecale na potrošačko raspoloženje pa je tako u prosjeku 60 posto potrošača zabrinuto za ekonomiju svoje zemlje. U odnosu na ostale nacije, njemački potrošači imaju znatno veću dozu povjerenja u domaću ekonomiju (53 posto), što nije bio slučaj sa većinom drugih potrošača. Uprkos tome, troškovi i kupovina za Božić i Novu godinu nisu opali, naprotiv, prilika je iskorištena da se proslavi, opusti i potroši izdašna svota novca.
Na poklone potrošeno prosječno 567 eura po osobi
Dok se još uvijek zbrajaju finalni rezultati 2012. godine, prosječan potrošač u EU je odvojio sumu od 587 eura za novogodišnje poklone, što u slučaju četverolčlane porodice odraslih osoba znači da je potrošeno više od 2.300 eura za poklone i to u periodu od samo nekoliko sedmica. U tom kontekstu jasno je da je pojam krize i nedostatka novca veoma relativan i varira od regije do regije.
Shodno očekivanjima, Grčka, Irska, Portugal, Italija i Španija će zabilježiti pad iznosa potrošenog za poklone u odnosu na prethodnu godinu, dok će znatan rast zabilježiti Češka, Poljska, Finska, Njemačka, Slovačka i Rusija. Deloitte studija ističe i da su potrošači više žrtve reklamnih manipulacija i skloniji su potrošnji kako bi se zabavili i zaboravili na zabrinjavajuće vijesti o ekonomskoj situaciji.
Pokloni su najčešće domaći proizvodi
Među poklonima primjetan je i rast obrazovnih alata koji mogu ukazivati na to da roditelji žele pomoći djeci da podignu nivo obrazovanja i postanu konkurentniji na tržištu rada. Već četvrtu godinu zaredom potrošači se okreću proizvodima koji su dokazano korisni i koji su jeftini ili na sniženju. Prilikom kupovine poklona svijest o domaćim proizvodima ostaje relativno visoka, više od 50 posto Evropljana je poklonilo domaći proizvod. U ovoj godini je bilo kupljeno i nešto više poklona jer studija pokazuje da su potrošači imali namjeru kupiti poklone za više osoba nego ranijih godina. Od prodavača se očekuje više informacija o proizvodu, a primjetan je i trend zajedničke kupovine poklona, kao i kupovine polovnih proizvoda.
Kupci širom Evrope su u ispitivanjima istakli i namjeru da naprave određeni broj ušteda tokom narednog perioda, naprimjer na proizvodima ili uslugama vezanim za zdravstvo. Kupovina božićnih i novogodišnjih poklona putem interneta je prema nivou popularnosti daleko od kupovine u radnjama, stoga oni koji nude proizvode putem interneta moraju smišljati niz konkurentskih prednosti kako bi privukli kupce (prodaja 24/24, blogovi i komentari drugih kupaca o proizvodima, mogućnost poređenja proizvoda...).
Rast industrije luksuzne robe
Dok većina Evrope razmišlja gdje i kako da napravi uštede, pojedincima najavljeni rast cijene Louis Vuitton proizvoda od 8 posto neće predstavljati ni najmanji problem. Naime, za pojedine kompanije i luksuzne proizvode kriza je veoma daleko i dok brojne industrije bilježe gubitke, industrija luksuzne robe bilježi značajan rast i vlasnici kompanija trljaju ruke. U posljednje tri godine prihodi u ovoj industriji su porasli za 30 posto i smatra se da će rast biti nastavljen do 2015. godine po godišnjoj stopi od 7 posto. U ovom veoma heterogenom sektoru (koji obuhvata proizvode od Ferrari automobila, preko satova Patek Philippe, pa do proizvođača šampanjaca i krojača odijela za kraljevske porodice) tajne uspjeha su uvijek iste i mogu se sažeti u nekoliko riječi: kvalitet, trajnost, kreativnost, smisao za detalje i vrhunska usluga.
Sa zaradom koja iznosi više od 20 posto od cijene proizvoda i sa godišnjim rastom od preko 10 posto u posljednjih pet godina može se reći da je ova industrija rijetko kada bila ovako prosperitetna. Lider u ovoj industriji, grupa LVMH, je zabilježio prihod od 13 milijardi eura samo u prvom dijelu 2012. godine. To znači da je proizvođač Louis Vuiton proizvoda svaki dan u 2012. godini prodao više od 100 miliona eura vrijednosti, odnosno više od 10 miliona eura vrijednosti prodanih proizvoda po satu, a četvrtina navedenog iznosa predstavlja ostvarenu zaradu. Godina je izvrsna i za brend Prada, koji je sa milijardu i po prihoda u prvoj polovici ove godine zabilježio rast od 28 posto u odnosu na prethodnu godinu i otvorio također 30 novih radnji u Meksiku, Brazilu, Ukrajini i Maroku. Za ovako značajan rast može biti zahvalan i Kini koja postaje sve dominantnije tržište za luksuznu robu. Primjetan je trend e-trgovine za ove proizvode kojih je na taj način prodato čak 25 posto više nego u prethodnoj godini, kao i trend rasta prodaje starih kolekcija (u vrijednosti od 20 milijardi eura) te rasta potražnje muških luksuznih proizvoda.
Broj bogatih u svijetu raste
Ovakav vrtoglav rast prodaje i profita među proizvodima, gdje samo jedan proizvod košta po nekoliko stotina ili hiljada eura, je razumljiv kada se uzme u obzir činjenica da je broj veoma bogatih (domaćinstva koja imaju preko 100 miliona dolara) porastao u svjetu i da je veći za čak 39 posto nego 2006. godine. U svijetu danas postoje 63.000 ovakvih domaćinstva i njihov broj bi mogao dosegnuti 100.000 do 2017. godine. Najdraže kategorije na koje članovi ovih domaćinstava troše novac su: umjetnine (59 posto), nakit (52 posto), Start up kompanije (49 posto), nekretnine na moru (49 posto), vina (40 posto)... Osim visoke i očigledne dipserzije rizika prilikom ulaganja samo jedna devetina njih praktikuje donacije. Azija ima 21.000 veoma bogatih domaćinstava, dok Evropa i SAD imaju po 17.000 takvih domaćinstava.
Koliko god da se žale na posljedice dužničke krize u zemljama širom Evrope, kvalitet života i nivo prihoda prosječnog Evropljanina je dosta iznad velike većine stanovništva ove planete i malo je zemalja svijeta gdje potrošač može izdvojiti više od 500 eura za poklone u periodu od samo nekoliko sedmica. Uprkos otežanoj ekonomskoj situaciji broj veoma bogatih, milionera i milijardera, širom svijeta nastavlja da raste, kao što raste i jaz između bogatih i siromašnih. Na veliko zadovoljstvo vlasnika kompanija u industriji luksuznih proizvoda prodaja će nastaviti rasti i narednih nekoliko godina, kao i ostvareni profit.
