Razmjena iskustava
50

Stručnjaci iz Hrvatske i BiH u Tešnju: Za vozila na električni pogon potrebno je osigurati infrastrukturu

Piše: E. M.
Detalj sa panel diskusije (Foto: Elmedin Mehić/Klix.ba) (Foto: E. M./Klix.ba)
(Foto: Elmedin Mehić/Klix.ba)
U sklopu 13. tešanjskog Sajma privrede danas je održana panel diskusija o razvoju bosanskohercegovačke autoindustrije s osvrtom na električna vozila koja predstavljaju vozila budućnosti. U panel diskusiji učestvovali su domaći stručnjaci iz autoindustrije te predstavnik hrvatske kompanije Rimac automobili.

Prije panel diskusije direktor sektora za industriju i usluge Almin Mališević prezentovao je historiju automobilske industrije u Bosni i Hercegovini te dodao da je danas oko stotinu firmi uključeno u automobilsku industriju koja ima izvoz od 800 miliona KM i zapošljava 10.000 radnika.

Pitanje današnje panel diskusije bilo je može li Bosna i Hercegovina odgovoriti na budućnost koja dolazi u automobilskoj industriji.

Amir Ćoralić, tehnički direktor goraždanske kompanije Bekto Precisa, je izjavio da je njegova firma već u modernim tokovima automobilske industrije.

"Bekto Precisa je već 20 godina u automobilskoj industriji, a prije 15 godina smo radili s Mercedesom koji je pokušao napraviti električni automobil, ali nije uspio. Bekto Precisa prati trendove tržišta i odgovara zahtjevima svojih kupaca sa kojim godinama radimo", izjavio je Ćoralić.

Mahmut Galijašević, direktor Mann+Hummel u BiH, istakao je kako se ne boje budućnosti te da su već svjesni izazova koji ih očekuju.

Svjesni činjenice da električni automobili nemaju potrebe za brojnim proizvodima koje proizvode, ipak će se u budućnosti usmjeriti na one koji su potrebni i električnim automobilima.

"Stvari se mijenjaju, ali te promjene još ne ostavljaju neki trag na poslovanje. Prema našim procjenama tek 2040. godine će 40 posto automobila biti na električni pogon, ali tada ćemo nastaviti proizvoditi. Svaki rizik daje nove šanse, samo je bitno kako ćete ih primijeniti", dodao je Galijašević.

U ime Rimac automobila u Tešnju danas je govorio Miroslav Zrnčević, koji je zaposlen kao vozač testnih vozila. Nakon prezentacije o firmi i osnivaču Mati Rimcu, Zrnčević je na panel diskusiji istakao kako Rimac u narednih 10-15 godina ne očekuje masovniju proizvodnju vozila.

"Ljudi nas često pitaju kada ćemo praviti normalne električne automobile, ali iako je nama cilj povećanje električne mobilnosti, do toga neće doći ni u narednih 10 do 15 godina jer nama je cilj prodavati tehnologije i proizvoditi superautomobile", kazao je Zrnčević.

Rimac automobili u budućnosti planiraju napraviti samo osam primjeraka Concept One električnog superautomobila, nakon čega će serije ići preko 100, 500 primjeraka.

Profesor Mašinskog fakulteta u Sarajevu Dževad Bibić je istakao kako studentima kroz obrazovanje nastoje povezati mehatroniku i elektriku kako bi spremni izašli na tržište rada.

Ekspert za elektro vozila iz Porsche Sarajevo Jasmin Lučkin je kazao kako je nedavno JP Elektroprivredi isporučen električni VW Gold 7 facelift te da svakodnevno svoj kadar šalju na obuku i u trening centre kako bi u ovlaštenim servisima bili spremni za servisiranje i električnih vozila čija je prodaja počela.

Predstavnik Rimac automobila Miroslav Zrnčević je za kraj istakao kako ni Hrvatska ni Bosna i Hercegovina nemaju infrastrukturu za vozila na električni pogon te da je za to potreban veliki poduhvat.

"Lako je prodati automobil ako imate odgovarajuću infrastrukturu. Problemi s punionicama postoje i u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. One zahtijevaju veliku investiciju, plan postavljanja i način punjenja. U Hrvatskoj je pokrenut pilot projekat o zakupu punionica od velikih korporacija. Do sada ih je 15 posto komercijalno, ali na većini možete puniti besplatno. Super punjači u Njemačkoj za nekoliko godina bit će na svakom koraku uz autoputeve", zaključio je Zrnčević.

Zaključci današnje panel diskusije je da se postojeći resursi moraju maksimalno iskoristiti, da je potrebno napraviti platformu za projekat, da se u sklopu postojećih fakulteta naprave odjeli koji će preuzeti ulogu naučnih instituta te da srednjoškolske i visokoobrazovne institucije prepoznaju projekte mladih.