Ako bi se stvorili povoljniji uslovi, moguć je početak realizacije više ranije prolongiranih projekata iz elektroenergetike, kao što su Termoelektrana "Ugljevik tri" u vrijednosti više od milijardu KM te izgradnje malih hidroelektrana "Ulog" i "Mrsovo".
Uz to bi realizacija projekata izgradnje autoputa na dionici Doboj Jug-Žepče, na bazi koncesije, te dionice u okviru koridora 5c Doboj-Vukosavlje na principu javnog privatnog partnerstva mogli donijeti od 100 do 200 miliona eura na godišnjem nivou.
Kao realna opcija pojavljuje se i početak djelimične privatizacije firmi iz oblasti telekomunikacija u državnom vlasništvu.
Prema očekivanjima, za 2018. godinu direktna strana ulaganja bi iznosila oko 2,9 posto, a u 2019. godini blizu tri posto BDP.
Ulaganja u elektroenergetski sektor, nastavak ulaganja u izgradnju putnih komunikacija i najavljena privatizacija dijela telekomunikacionih kompanija bili bi glavni nosioci ulaganja.
U tim godinama može se očekivati i početak značajnijeg ulaganja u turističke projekate "Buroj-ozon" i Eko zona "Vlašić", ukoliko bi se ostvarili potrebni preduslovi dobijanja svih dozvola i eksproprijacije zemljišta u prethodnom
periodu.
Moguće usporavanje privrednog rasta praćeno manjim direktnim ulaganjem iz zemalja EU i zemalja iz okruženja neodložno bi se odrazilo i u BiH. Ovo bi se odrazilo na smanjeno interesovanje stranih ulagača za ulaganja u elektroenergetski sektor, infrastrukturne projekte, te proces privatizacije preostalog državnog kapitala.
Kao prepreka bi se mogla pojaviti i smanjena potreba za električnom energijom u regionu uzrokovana manjom ekonomskom aktivnošću i padom cijena električne energije na tržištu.
