FOTO / Snažniji oporavak domaće privrede i dalje neizvjestan
Domaćini sastanka bili su direktor Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Michael Vogt, glavna ekonomistica Hypo banke u BiH Marijana P. Milić i voditelj odjela marketinga/PR Julijana Mikulić Jurković.
Na samom početku Vogt je pozdravio prisutne i istakao razlog okupljanja.
Glavna ekonomistica Hypo Banke u BiH, Marijana P. Milić, je kroz prezentaciju Pregled i prognoze kretanja domaće ekonomije sa dodatnim aktuelnim temama, iznijela podatke o stanju privrede i ekonomije u BiH i u regiji, te prognoze daljnjeg kretanja i oporavka.
Ona smatra da je ključni problem funkcioniranja države nedovoljna institucionalna razvijenost koja onemogućava poboljšanje poslovnog ambijenta. Pored toga, najvažniji ekonomski nedostatak za ovu zemlju je izostanak postojane politike ekonomskog razvoja i rasta, nepostojanje ili veoma ograničena primjena mnogobrojnih strategija, te nemogućnost ili nedostatak želje da se krene u strukturalne reforme bez kojih je gotovo nemoguće pričati o oživljavanju privrede i stvaranju osnove za dalji ekonomski razvoj. Navedeno usporava i onemogućava rast privede i neiskorištenih potencijala Bosne i Hercegovine.
Milić je prisutnima predstavila najaktuelnija istraživanja po pitanju trenda kretanja nekvalitetnih kredita na bankarskom tržištu/neophodnosti dokapitalizacije bankarskog sektora te obznanila prve prognoze kretanja domaće ekonomije (osnovni indikatori) u narednom periodu.
Također je naglasila kako bankarski sektor u Bosni i Hercegovini kao i u cijeloj regiji bilježi daljni trend rasta nekvalitetnih kredita što je posljedica velike izloženosti i kontinuiranog slabljenja regionalnih privreda koje se suočavaju sa sličnim problemima.
"Ako se tome pridoda niska stopa konkurentnosti, pad priliva stranih investicija, posebno greenfield odnosno direktnih stranih investicija, ekonomska slika kako BiH tako i njoj susjednih zemalja izgleda prilično zabrinjavajuće", tvrdi Milić i dodaje da banke u BiH kao i u cijeloj regiji trebaju izdvojiti prilično visoke iznose za rezervacije za kredite koji imaju problem u otplati ukoliko se želi očuvati stabilnost domaćih tržišta.
Zaključak je da godinu 2011. treba promatrati kao tranzicijski period sa fokusom na čišćenju bilance, rješavanju problema kvaliteta aktive i pripremi za postkrizni rast, te da će akcent svakako biti na snazi osnovnog kapitala banaka i njihovoj spremnosti da dosljedno primjene domaće i međunarodne računovodstvene standarde kada je u pitanju tretiranje kreditnog rizika - one banke koje budu drugačije tretirale upravljanje kreditnim rizikom mogu dovesti sebe ali i tržište na kojem djeluju u vrlo nezavidnu poziciju.