Promo
22

Građani BiH na društvenim mrežama provedu gotovo 2,5 sata dnevno

I. P.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Istraživanje o načinima utroška vremena, koje je nedavno provedeno u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji, pokazalo je interesantne rezultate.

Najviše vremena dnevno na internetu provedu Slovenci, ukupno 247 minuta ili nešto duže od četiri sata. Situacija u regionu je dosta drugačija, a građani tih zemalja su dosta manje online. Građani Bosne i Hercegovine i Srbije dnevno su online 173 minute, odnosno nepuna tri sata.

Ako uporedimo podatke o vremenu provedenom na društvenim mrežama, situacija je znatno drugačija. Građani Bosne i Hercegovine drže prvu poziciju sa 142 minute dnevno, odnosno gotovo 2,5 sata. Građani Hrvatske i Srbije provedu dnevno manje od 2 sata na društvenim mrežama. U Hrvatskoj je to 113 minuta, a u Srbiji 104 minute. Slovenci baš i ne vole društvene mreže, jer svega 86 minuta dnevno provedu na njima.

Jedna od stvari koje posebno troše online vrijeme je gledanje video sadržaja. Bosanci i Hercegovci na video sadržaje odvoje gotovo 84 minute dnevno, dok Hrvati na video sadržaje potroše 75 minuta dnevno. Građani Srbije gledaju video sadržaje 70 minuta dnevno, dok Slovenci na video sadržaje odvoje manje od jendog sata, odnosno samo 51 minutu.

Ono što je zanimljivo, barem kod ovog istraživanje, kada su u pitanju Slovenci, jeste da je svega 40 posto vremena koje provedu na internetu putem mobilnih telefona. Ostatak je preko drugih kanala. S druge strane, podaci za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Hrvatsku su znatno drugačiji. U Srbiji je taj omjer 72 posto u korist mobilnih telefona, u Hrvatskoj 77 posto, dok su Bosanci i Hercegovci šampioni, sa gotovo 93 posto pristupa realizovanih preko mobilnih telefona.

Koristeći Target Group Indeks metodologiju, jednu od rijetkih multidimenzionalnih istraživačkih metodologija, Addiko banka je u saradnji sa Mediana d.o.o. provela je ovo istraživanje tokom decembra 2018. godine na reperzentativnom utorku, na dobnoj skupini od 15 do 75 godine. Ove informacije o uobičajenim dnevnim navikama dobijaju novu dimenziju u poređenju sa globalnim ili regionalnim prosjecima, ali znaju poslužiti i kao sjajna provjera sopstvenog stanja tijela i duha.

Možda je pravo vrijeme da analizirate gdje gubite najviše vremena i probate naći najbolju opciju uštede dragocjenog vremena? Možda da promjenite doktora ili banku? "Vrijeme je novac", stoga - ukoliko koristite adekvatne aplikacije, a usluge i proizvode ugovarate sa onima koji se mogu prilagoditi vašem načinu života, uštedićete i vrijeme i novac. Ukoliko cijenite svoje vrijeme, potražite banku kod koje je vrijeme valuta koja najviše vrijedi.