biznis
0

Slovenija: Granica zaduživanja dobar signal za financijska tržišta

FENA
Prijedlogom da se javno zaduživanje ograniči fiskalnim "zlatnim pravilom" i da se to unese u ustav Slovenija nastoji dati pozitivan signal financijskim tržištima, ali i onima koji u toj zemlji sabotiraju potrebne reforme ili predlažu zakone koji za posljedicu imaju veliko zaduživanje i proračunski manjak, ocjena je koju u komentarima u srijedu iznose slovenski mediji.

Premijer vlade u odlasku Borut Pahor u utorak je, nakon sastanka s predsjednicima svih političkih stranaka, rekao da je suglasnost slovenske politike o unošenju u ustav "zlatnog fiskalnog pravila" kojim će se ograničiti maksimalna visina duga države prema njenom BDP-u dalekosežna, jer će to pravilo vjerojatno postati obvezom svih država EU-a koje se žele priključiti fiskalnom paktu u nastajanju.

Slovenski mediji navode, međutim, da su domaći pravnici suzdržani prema takvu rješenju i da još nije dogovoreno hoće li ustavni limit zaduživanja biti 48 posto BDP-a, kako je predlagala Pahorova vlada ili čak 60 posto BDP-a, koliko dopušta Maastrichtski ugovor.

Ipak, vodeći slovenski list "Delo" u komentaru ističe kako suglasnost slovenskih stranaka da se "zlatno fiskalno pravilo" unese u ustav znači "korak u pravom smjeru" jer se tako pokazuje da "Slovenija pokušava uspostaviti kontrolu nad dosadašnjim stampedom na području javnih financija". Da je to pravilo važilo prošle godine, ustavni su suci mogli proglasiti referendum na kojemu je srušena mirovinska reforma neustavnim, a ubuduće bi to moglo spriječiti donošenje zakona sa štetnim financijskim posljedicama ili zakona o novim državnim jamstvima, dodaje list.

Ljubljanski "Dnevnik" navodi međutim da slanje pozitivnih signala financijskim tržištima neće imati velikog učinka ako ne dođe do političke deblokade vezane uz strukturne reforme. Iako se nakon izbora svi politički čelnici zaklinju u reforme, povijest djelovanja Pahorove vlade pokazala je da su stranke i njihovi prvaci "i najneophodnije reforme spremni sabotirati kako bi došli na vlast", navodi list podsjećajući da je Pahorova vlada izgubila političku potporu nakon referenduma na kojima su lani odbačene mirovinska i neke druge reforme. Komentirajući neizvjesnost u eurozoni te pad kreditnog rejtinga Slovenije i više drugih država u eurozoni, list piše da se zbog političkih blokada i zastoja u reformama Slovenija "od nekadašnje priče o uspjehu pomiče prema periferiji država s problematičnim javnim financijama, jer joj od samog početka krize nije uspjelo provesti niti jednu ozbiljnu strukturnu reformu".