Sanel Kusturica, direktor Sparkasse banke u BiH: Neharmonizirani zakoni komplikuju rad banaka
Sparkasse Bank dd BiH posljednjih godina nametnula se svojim rezultatima poslovanja kao jedna od vodećih u bankarskom sektoru BiH. Ove godine obilježavate i deceniju uspješnog poslovanja na bh. tržištu, a upravo ovih dana je potvrđen i vaš treći mandat na čelnoj poziciji. Koja je glavna vodilja u vašem radu svih ovih godina?
Povjerenje koje mi je ukazano potvrđivanjem trećeg mandata na čelu Sparkasse Bank u BiH za mene je podstrek da radim još bolje. To je potvrda da sam kako ja lično, tako i moji ključni saradnici, članovi Uprave gospodin Nedim Alihodžić i Amir Softić, te svi uposlenici Sparkasse Bank radili dobro u proteklom periodu. No, kako svaka medalja ima i svoju drugu stranu, tako je ovaj treći mandat pored toga što je privilegija i čast, istovremeno i obaveza za članove Uprave da još više radimo na usavršavanju i poboljšanju naših usluga. Glavne vodilje u našem poslovanju su uvijek bile zadovoljni uposlenici, zadovoljni klijenti i odgovornost prema lokalnoj zajednici. Sparkasse Bank je u proteklih 10 godina koliko postoji na bh. bankarskom tržištu uvijek nastojala da razumije potrebe svojih klijenata i obezbijedi im kvalitetne bankarske usluge koje su transparentne i jasne. Sa druge strane, svjesni smo da će klijenti razumjeti naše vrijednosti i prihvatiti nas kao dugoročnog partnera samo ako i unutar svoje organizacije gajimo zajedništvo, konstruktivnu saradnju i poštovanje čovjeka. Uz kontinuirani fokus na rezultat, timski rad i konstantno usavršavanje, dobar uspjeh ne može izostati.
Protekla godina je bila izuzetno uspješna za Sparkasse Bank. Kada sagledate prvu polovinu 2017. godine kako je možete okarakterisati?
Ovo je bila godina investiranja u ljudske resurse, poslovnu mrežu, tehnologiju, itd. Kao i u proteklim godinama, Sparkasse Bank je sa matičnom grupom Steiermärkische Sparkasse odlučna u reinvestiranje dobiti u domaću ekonomiju, pa će ostvarena dobit na kraju godine biti usmjerena u daljnje povećanje kapitala. Upravo ova strategija, uz visok nivo stabilnosti i kapitalne adekvatnosti, omogućava nam da intenzivnom kreditnom aktivnošću podržavamo privredu i građane BiH te da nastavimo dugoročan i održiv rast i u budućnosti. Za prvih pola godine, ukupan kapital banke je rastao za 4,6 posto i on trenutno iznosi 164,8 miliona KM. Pored zabilježenog rasta štednje, rast smo ostvarili i u ukupnom kreditnom portfoliju, koji trenutno iznosi blizu jedne milijarde KM te je u ovoj godini rastao za 4,9 posto, što je više od prosječnog rasta bankarskog tržišta.
U BiH imamo dva zakona o bankama: FBiH i RS. Koliko takav neusaglašen zakonski okvir u BiH otežava rad bankarskog sektora?
Neharmonizirani propisi komplikuju rad banaka, smanjuju efikasnost, povećavaju troškove i u konačnici utječu na kvalitet usluga prema klijentima. To je prepoznato od svih međunarodnih i domaćih institucija i ono što se radilo i prethodnih godinu dana sigurno će se nastaviti, a to je harmonizacija legislative jer je to i zahtjev MMF-a. Prvi dobar korak u tom smjeru je Zakon o bankama na nivou entiteta. Iako postoje, neke razlike su ipak u najvećoj mjeri harmonizirane. Mislimo da je to dobar put. Svaki zakon ili podzakonski akt kojim se uređuje bankarski sistem po automatizmu se odražava na korisnike naših usluga, na ukupnu ekonomiju BiH. Ovdje je ključno pitanje, ne kako će se neusaglašen zakonski okvir odraziti na sam bankarski sektor, već šta će donijeti bh. privredi. Izmjene regulative ne smiju biti same sebi svrha i formalno ispunjenje zahtjeva MMF-a, nego moraju suštinski unaprijediti sistem.
Evo kad ste ih već pomenuli, možete li nam reći kako ocjenjujete nove Zakone o bankama, a kako način usvajanja podzakonskih akata? Bili ste u jednom mandatu i predsjednik Udruženja banaka BiH, te imali priliku direktno komunicirati sa zakonodavcem, odnosno predstavnicima vlasti. Koliko zakonodavac prilikom izrade zakona uvažava primjedbe i mišljenje bankarskog sektora tj. struke, a u cilju lakšeg poslovanja i poboljšanja vaših usluga?
Apsolutno je normalna i logična praksa svugdje u svijetu da se struka konsultuje kod izrade ključnih zakona i podzakonskih akata. I to nije priča vezana samo za finansijski sektor i u okviru toga samo za bankarstvo. Ono što je bila glavna primjedba Udruženja banaka u procesu donošenja zakona jeste da je bankarski sektor kasno uključen u proces i da je samim tim skraćen period moguće reakcije. Bankarska zajednica je imala brojne primjedbe na zakone kada su bili u formi prednacrta i dala je veliki broj komentara na prijedloge izmjena Zakona, s namjerom da pruži najbolji mogući doprinos. Iako se aktivno radilo na tome da budemo partner zakonodavcu, mišljenja sam da dijalog ubuduće mora biti puno ozbiljniji i otvoreniji, a da rokovi za davanje primjedbi i sugestija ne bi smjeli biti prekratki, kao što je to bio slučaj do sada. Svi zajedno moramo se pozabaviti suštinom, ciljevima i posljedicama, a ne svako za sebe. Bh. privredi su potrebne strukturne reforme koje će povećati obim stranih investicija, a ne suprotno jer su pojedine odredbe novog Zakona destimulativne za sadašnje i potencijalne strane investitore u bankarskom sektoru. Bez obzira na sve, mislim da je dobra stvar da smo dobili nove zakone i smatram da će biti kvalitetniji okvir za ono što jeste danas djelovanje bankarskog sektora.
Kakvo je vaše viđenje poslovnog ambijenta i kako se on odražava na poslovanje banaka u našoj zemlji? Također, možete li nam reći, koliko se i kako stavljanje naše države na tzv. “sivu listu”FATF-a reflektiralo na banke i otežavalo vaš rad?
Bankarski sektor u BiH je stabilan, ali ono što nam stvara veliki problem je činjenica da loš poslovni ambijent usporava kreditiranje. Mi smo dio Evrope, posebno u finansijskom sektoru gdje se standardi i principi koji važe za poslovanje u EU zemljama primjenjuju i u BiH. Nema dileme da bilo šta, što negativno utječe na rejting države, negativno utiče i na poslovanje banaka. Politička stabilnost jedan je od osnovnih preduslova za privlačenje stranih investitora u jednu zemlju ili kreditora, kod kojih rejting zemlje igra ulogu u određivanju uslova kreditiranja. Ukoliko je rejting dobar to u konačnici znači manje kamate, a to je ono što je bolje i za građane.
To što je BiH na takozvanoj “sivoj listi” nosi sa sobom određene izazove koji se odnose prije svega, na usporavanje transakcija od strane korespodentnih banaka zbog dodatnih provjera i dokumentovanja istih. Kod Sparkasse Bank su ti problemi minimizirani, obzirom da smo članica velike grupacije Erste i Sparkasse kao i da se plaćanja vrše direktno preko naše sestrinske banke, te naši klijenti nisu imali značajnijih poteškoća sa vršenjem inostranog platnog prometa. Odredbe iz akcionog plana koji je definisan prema nadležnim institucijama za isključenje sa pomenute liste su ispunjene u velikoj mjeri, ali još uvijek nemamo zvaničnu potvdu da je BiH delistirana.
Naglasio bih da su sve banke i osiguravajuće kuće u BiH donijele interne akte i smjernice po kojima su postupale, a koje su apsolutno u skladu sa europskim i svjetskim standardima, tako da smo svakako uspjeli da imamo značajan uspjeh na polju borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
U bankarskom sektoru je velika konkurentnost kada su u pitanju kreditne ponude. Ipak, Sparkasse Bank kreira kontinuirano nove proizvode i usluge za svoje klijente. Kojim se parametrima rukovodite?
U bankarskom sektoru postoji jaka konkurencija u dijelu kreditne ponude i ostalih bankarskih usluga što je za korisnike usluga, klijente banaka, pozitivno jer imaju adekvatan izbor. Mi u Sparkasse Bank kontinuirano pratimo kretanja u bankarskom sektoru BiH i u Evropi, kako ni u jednom segmentu našeg rada ne bi zaostajali. Sagledavamo potrebe i mogućnosti tržišta i naših klijenata, svakome pristupamo individualno i nastojimo da u skladu sa načelima našeg uspješnog poslovanja ponudimo što kvalitetnije usluge. U prvoj polovini godine bili smo prilično aktivni u ponudi kreditnih proizvoda za stanovništvo sa izrazito povoljnim kamatnim stopama, kontinuirano radimo na unaprijeđenju naše poslovne mreže i mreže bankomata kako bismo klijentima pružili što bolji servis, te ulažemo u razvoj elektronskih servisa u skladu sa najsavremenijim bankarskim praksama.
Što se tiče kreditiranja privrede to je apsolutno opredjeljenje ove banke od ulaska na tržište BiH. U ovoj godini smo vrlo aktivno kreditirali preduzeća, što pokazuje i podatak rasta kredita u dijelu privrede od 4,7 posto, od čega su krediti za investicije rasli za 18,7 posto. Generalno, preko 70 posto plasmana Sparkasse Bank je usmjereno prema privredi i to će se nastaviti i u narednim godinama, što potvrđuje našu spremnost da budemo aktivan partner bh. privredi.
Broj banaka u BiH se, iz više razloga, iz godine u godinu smanjuje. Kako komentirate ovaj trend i kako vidite bh. bankarski sektor u narednom periodu?
Posljednjih godina prisutan je proces ukrupnjavanja kapitala kroz spajanje banaka, a sa druge strane dešavale su se i likvidacije banaka. To je realnost ne samo u bankarskom sektoru nego i u drugim industrijama i nije specifičan samo za BiH.
Ako posmatramo sve makroekonomske pokazatelje u BiH može se činiti da je taj broj banaka prevelik za potrebe ovog tržišta. Naravno, sve zavisi od interesa investitora, tržišnog potencijala, mogućnosti bankarskih institucija da se prilagode zakonskoj regulativi, itd.
Što se tiče bankarskog sektora u narednom periodu, smatram da će se proces smanjivanja broja banaka nastaviti, a da će na tržištu ostati one koje svojim klijentima nude najpovoljnije usluge, sigurnost, povjerenje te ekonomski uspješan koncept koji prati principe društvene odgovornosti. A upravo je Sparkasse Bank sa svojom 200 godišnjom tradicijom pružanja visoko kvalitetnih bankarskih usluga u Austriji i Europi jedna od takvih. Mislim da je dobro da postoji zdrava konkurencija u bankarskom sektoru jer to znaci raznovrsniju i povoljniju ponudu, kao i viši kvalitet usluge.
Da li će se Vaša banka nakon što je to Zakon omogućio, baviti poslovima posredovanja u osiguranjima?
Sparkasse Bank je prepoznala potencijale bankoosiguranja te se već upisala u Registar zastupnika pri Agenciji za nadzor osiguranja FBiH, a planiramo u skoroj budućnosti isto učiniti i Republici Srpskoj, a zašto smo čekali usklađivanje zakonske regulative. Saradnja između banaka i osiguravajućih kuća predstavlja ne samo šansu za unaprijeđenje tržišta, nego i za usavršavanje i edukaciju osoblja, te razvoj novih zajedničnih proizvoda i usluga. Sparkasse bank će svojim klijentima nuditi potpunu finansijsku uslugu na jednom mjestu, kroz savjetodavni pristup klijentu i podizanje svijesti o potrebi osiguranja.
Holivudski glumac iznenadio promjenom imidža na crvenom tepihu: Pitaju se šta mu se desilo
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
