Život bez dima: Šta prvih šest mjeseci zabrane pušenja govori o biznisu, zdravlju i navikama Sarajlija

Od 13. juna 2025, godine, zabrana pušenja u zatvorenim ugostiteljskim objektima u Federaciji Bosne i Hercegovine više nije tema rasprava na društvenim mrežama, nego dio svakodnevice. Posebno je to izraženo dolaskom hladnijih dana, kada zadržavanje napolju nije opcija, već su centralna mjesta okupljanja ponovo topli, zatvoreni prostori.

Pravilnik je pred ugostitelje stavio jasan, ali nimalo jednostavan izbor - investirati u tehnički zahtjevnije i skuplje pušačke prostore ili u potpunosti zabraniti pušenje unutar objekata. Kazne za one koji se ne budu pridržavali pravilnika, nisu nimalo "bezopasne", a kreću se od 1.000 (za fizička i odgovorna lica) do 15.000 KM (što je najviša kazna za pravna lica).

Počinju novčane kazne

Na snazi je pravilnik o zabrani pušenja: Kraj dima u zatvorenim prostorima, ali ne i svim nikotinskim navikama

Jedan od objekata koji se odlučio da u potpunosti zabrani pušenje jeste cafe-restoran Kilim, koji u Sarajevu posluje na dvije lokacije - u centru grada, na mjestu nekadašnje Olomanke, i na Ilidži. Kao objekat koji svakodnevno bilježi veliki promet ljudi, opisali su prvu fazu prilagođavanja zakonu koji je obuhvatio ugostitelje širom Federacije.

"Prelazna faza je uvijek teška, naročito kada se ukida nešto što je dio naše svakodnevnice, a donekle i tradicije. Kafa i cigara su dugo vremena bili nerazdvojni. Sada je ovo novo vrijeme i vidimo da se ljudi polako privikavaju.", kažu nam iz Kilima.

Od pepeljare do znaka zabrane: Promjena ambijenta

U mnogim objektima, prilagodbe nisu bile pretjerano uočljive kada je riječ o redizajnu prostora. Međutim, nestanak pepeljara sa stolova promijenio je atmosferu koja je bila normalizovana već desetljećima. Jedna od velikih dilema ugostitelja bila je hoće li zabrana pušenja "otjerati" goste ili će se samo promijeniti obrazac njihovog ponašanja. Prvi mjeseci donijeli su odgovore.

"Konkretne mjere koje smo uveli su jednostavne, zabranili smo pušenje u našim objektima. Nema više pepeljara na stolovima, a na vidnim mjestima je postavljeno više znakova koji zabranjuju pušenje", ističu iz Kilima pa dodaju:

"Što se tiče zadržavanja u objektu, primijetili smo da se pušači kraće zadržavaju, jer moraju svako malo izlaziti iz objekta kako bi zapalili, dok nepušači ostaju duže jer im je ambijent ugodniji i zdraviji za boravak."

Ono što možda nije bilo vidljivo prvih sedmica otkako je zakon stupio na snagu, ali danas sve više dolazi do izražaja, jeste da se slika o zatvorenim prostorima promijenila. Nema više zagušljivih prostorija, ustajalog zraka niti mirisa dima koji se uvlači u kosu i odjeću. Bio je to jedan od željenih efekata zakona, koji mnogi vide kao prednost.

Nove navike i nove alternative

Zanimljivo je to da sam pravilnik ne obuhvata sve proizvode koji sadrže nikotin. Zabranjene su isključivo klasične cigarete koje proizvode dim procesom sagorijevanja, dok bezdimne alternative, koje zagrijavaju, a ne sagorijevaju duhan (glo, IQOS i slični proizvodi), te nikotinske vrećice, nisu predmet zabrane.

To je, očekivano, otvorilo prostor za nove navike i nove obrasce ponašanja. Dio korisnika nije odustao od nikotina, ali jeste promijenio način njegove konzumacije.

"Mnogi su pušači prešli na bezdimne alternative. Ako ne u potpunosti, onda djelimično, bar dok sjede u zatvorenim prostorima. Naravno razlog je jasan - jer su dozvoljene u zatvorenim prostorima", pojašnjavaju iz Kilima.

Navode i da ono što je prvobitno izgledalo kao gubitak za poslovanje, sada djeluje kao dugoročna prednost.

"U početku nam je promet pao 50%, ali kako se ljudi navikavaju na novu realnost, tako se i posao vratio u normalu. Prednost koju nam donosi nezagušljiv prostor jeste da ventilacija automatski manje radi i manje troši električnu energiju. Također, prostor je više family friendly i vidimo da sve više porodica s djecom dolaze u restoran, jer nemaju strah od zagađenog zraka i oblaka dima", zaključuju iz Kilima.

Gledajući šire, zabrana pušenja u zatvorenim prostorima nije novost u svijetu. U mnogim evropskim zemljama, ovakve regulative već decenijama funkcionišu i smanjuju izloženost građana duhanskom dimu, bez da su narušile životni ritam ugostitelja. Sarajevo i samo prati taj trend.

Brojni primjeri gradskih kafića i restorana pokazuju da je moguće spojiti tradiciju ispijanja kafe i društvenu odgovornost - stvarajući ambijent koji je ugodan i prilagođen svim posjetiocima.

Iako s određenim odmakom, i Bosna i Hercegovina sada ide u istom smjeru. Postepeno se mijenja kultura izlazaka i jača svijest o zdravlju, pokazujući da su promjene moguće i korisne za cijelu zajednicu.