"Irska se mora pripremiti za najgore", izjavio je Martin, misleći na carinske stope kojima je Trump prijetio uoči tog sastanka. S druge strane, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država je rekao da ovaj "prekrasni otok s pet miliona stanovnika drži cijelu američku farmaceutsku industriju u svojim kandžama", govoreći o povratku farmaceutskih kompanija iz Irske u SAD.
Mučan osjećaj nije nestao ni nakon prošlomjesečnog sklapanja trgovinskog sporazuma između Evropske unije i SAD-a. Naprotiv, u Irskoj strahuju da će Trump svojom politikom "Amerika na prvom mjestu" ugroziti irski model ekonomskog uspjeha, kojim je ova država transformirana iz siromašne u jednu od najprosperitetnijih u EU.
Snažna ovisnost o američkom tržištu
Trgovinskim sporazumom između EU i SAD-a utvrđena je carinska stopa od 15 posto za većinu roba uvezenih iz Starog kontinenta. Premijer Martin je nakon toga kazao da Irska sada ima "jasnoću i stabilnost". Ipak, njegov sekretar Neale Richmond je naveo da i ne slave ovaj sporazum, odnosno da je ovaj sporazum vjerovatno bio najbolji od svih loših opcija.
Predsjednik Irskog udruženja poslodavaca (IBEC) Danny McCoy je bio eksplicitniji, ocijenivši da je sporazum tragičan. Profesor ekonomije na University College Dublin Ronald Davies je Trumpovu carinsku politiku uporedio s pljačkom na autocesti.
Naime, u Dablinu postoji velika bojazan da bi izvoz farmaceutskih proizvoda mogao biti otežan. Irska je prošle godine izvezla u Ameriku robu vrijednu ukupno 73 milijarde eura, što Ameriku čini njenim najvažnijim tržištem. Više od polovine te robe su farmaceutski i medicinski proizvodi.
I to nije sve. Prema riječima čelnika Irske agencije za ekonomski razvoj (IDA) Michaela Lohana, 60 posto direktnih stranih investicija godišnje u Irskoj je iz SAD-a. Američke farmaceutske kompanije, kao što su Pfizer, Merck i Johnson & Johnson, u Irskoj posluju od 1970-ih. Kompanija Eli Lilly je nedavno investirala milijardu dolara u tvornicu u Limericku.
Osim toga, američki tehnološki giganti, kao što su Google, Amazon, Microsoft i Apple, također posluju u Irskoj, plaćajući 15 posto poreza na dobit. S obzirom na to da ove kompanije milijarde profita ostvaruju uglavnom na osnovu digitalnih usluga, do sada su bile pošteđene u Trumpovoj carinskoj politici. S druge strane, to nije slučaj s farmaceutskim kompanijama.
Američki ministar trgovine Howard Lutnick je irske porezne olakšice nazvao prevarom koju će SAD okončati carinama. Lutnick je pokrenuo istragu kako bi utvrdio da li je uvoz farmaceutskih proizvoda prijetnja nacionalnoj sigurnosti SAD-a. Trumpova administracija na ovaj način drži otvorenom mogućnost dodatnih sankcija protiv trgovinskih partnera.
"Utjecaj carinskog rata na irsku ekonomiju bit će veći ako SAD budu ciljale farmaceutske proizvode", upozorili su iz Irskog instituta za ekonomska društvena istraživanja (ESRI).
Nije samo ugroženo 618 hiljada radnih mjesta u Irskoj koja je ovisna o međunarodnim korporacijama - 10 stranih korporacija plaćaju više od polovine od ukupnog poreza na dobit, što je trećina poreskih prihoda ove zemlje. Koliko je to značajno govori i to da je Irska prošle godine imala budžetski deficit od 25 milijardi eura.
Profesor ekonomije na University College Dublin Aidan Regan smatra da niti jedna industrijalizirana država nije toliko ovisna o porezima na dobit kompanija kao Irska.
Zavisnost od poreza na dobit
Irska je sada u situaciji koja bi mogla biti rizična po nju. Naime, vlada je priznala da javne finansije nisu toliko zdrave kao što izgledaju. Ministar finansija Pascal Donohoe očekuje smanjenje prihoda od poreza na dobit kompanija. Njegovo fiskalno savjetodavno vijeće je pozvalo na prestanak oslanjanja na ovu vrstu poreza.
Niko u Dablinu nije zaboravio traumu zbog opasnosti bankrota, a koji je jedva izbjegnut usljed evropske dužničke krize 2011. Poslije godina povećanja bruto domaćeg proizvoda (BDP), u posljednjem kvartalu dogodilo se smanjenje za jedan posto. Upravo su strane korporacije zaslužne za to višegodišnje povećanje BDP-a.
Podijeljena ekonomija
Irska ekonomija je slično strukturirana i po pitanju produktivnosti. Produktivnost u domaćem sektoru je u posljednjem kvartalu 2024. smanjena za 1,8 posto dok je u stranom sektoru povećana za 3,8 posto, u poređenju s prethodnim kvartalom. Vlada godinama pokušava stimulirati povećanje produktivnosti u domaćem kompanijama i ima ograničen uspjeh u tome.
U međuvremenu Vlada namjerava osigurati najmanje 50 milijardi eura kako bi nadomjestila potencijalne gubitke izazvane tzv. Trumpovim šokom, piše njemački list Handelsblatt.
Klix.ba na premijeri Škode Epiq u Cirihu: Ključni dio električne slagalice je stigao i izgleda odlično
Snimak koji je obišao svijet: Pogledajte trenutak kada je Neymar saznao da ide na Mundijal
SDA poručila Amidžiću: Nikakve uvrede i prijetnje ne mijenjaju činjenicu da parazitirate na sistemu koji "ne priznajete"
