Nakon trećeg dana
82

VTK BiH: Minimalni finansijski gubitak usljed blokade granica iznosi 37,8 miliona KM

Piše: B. R. | 29.01.2026.
Fotografija je ilustrativnog karaktera (Foto: Shutterstock)
Fotografija je ilustrativnog karaktera (Foto: Shutterstock)
Poslušajte članak
Iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH) objavili su podatke o ekonomskoj šteti nastaloj usljed blokade graničnih prelaza u Bosni i Hercegovini i još tri države regiona.

Ponovili su da je riječ o podacima koje su dobili na osnovu upitnika za domaće privrednike. Preciznije, danas do 12 sati dobili su 91 odgovor kompanija, dominantno iz prerađivačke industrije, prehrambene industrije, logistike i transporta te onih koji su izvozno orijentisani ka tržištu Evropske unije. Obrazložili su strukturu tog 91 odgovora:

- 36 kompanija navelo je konkretne finansijske iznose štete za blokadu dužu od tri dana i ukoliko blokada potraje sedam i više dana;

- 23 kompanije navele su konkretne finansijske iznose za blokadu dužu od tri dana dok su za drugi period (sedam i više dana) dale opisne ili procjene (penali, gubitak kupaca, obustava proizvodnje, reputacijska šteta);

- 32 kompanije odgovorile su isključivo opisno, bez navođenja tačnih finansijskih iznosa.

Minimalni direktni finansijski gubitak u prva tri dana blokade iznosi 37,8 miliona KM. Ako blokada potraje sedam i više dana, procjena je da će taj gubitak iznositi 82 miliona KM. Iz VTK BiH su ukazali da je ovo minimalna procjena direktnih finansijskih gubitaka jer ne uključuje:

- Dugoročne reputacijske štete;

- Izgubljene kupce i tržišta;

- Penale bez preciznog iznosa;

- Dnevne i sedmične kumulacije;

- Investicije koje su već obustavljene.

Objasnili su i kvalitativnu analizu opisnih odgovora. Kao najčešće opisne komentare istakli su:

- Kašnjenje isporuka i nemogućnost izvršenja ugovorenih obaveza - nemogućnost pravovremenog izvoza gotovih proizvoda i uvoza repromaterijala, što direktno dovodi do kašnjenja isporuka prema inostranim kupcima;

- Aktiviranje ugovornih penala i finansijskih sankcija - kašnjenja automatski povlače penale definisane ugovorima, često u procentima od vrijednosti robe, što dodatno opterećuje poslovanje;

- Gubitak povjerenja inostranih partnera i kupaca - narušavanje povjerenja dugogodišnjih kupaca, uz upozorenja da se izgubljeno povjerenje teško ili nikako ne može vratiti;

- Rizik trajnog gubitka tržišta - kupci u EU u slučaju ponovljenih kašnjenja pronalaze alternativne dobavljače, čime domaće firme trajno gube pristup tržištima koji su gradile godinama;

- Zastoj ili obustava proizvodnje - posebno su pogođene kompanije koje ovise o uvozu sirovina. Kašnjenje dovodi do usporavanja ili potpunog zaustavljanja proizvodnih procesa.

Privrednici su u odgovoru na upitnik VTK BiH naveli i sljedeće rizike:

- Otpuštanje radnika. Jedna kompanija je eksplicitno navela gašenje firme i otpuštanje 130 radnika ukoliko blokade potraju. Druge kompanije najavile su slanje radnika na prinudni godišnji odmor, djelomična ili masovna otpuštanja (u nekim slučajevima 30 posto zaposlenih);

- Gašenje firmi i zatvaranje proizvodnih pogona. Više ispitanika direktno je istaklo mogućnost potpunog gašenja firme zbog nemogućnosti održavanja proizvodnje, izvoza i finansijskog toka;

- Prekid dugoročnih ugovora i saradnji. Kompanije su upozorile na raskide višegodišnjih ugovora s velikim međunarodnim kupcima i korporacijama, što ima dugoročne posljedice po prihod i zaposlenost;

- Trajna reputacijska šteta države i privrede. Pojedinim odgovorima eksplicitno je navedeno da se Bosna i Hercegovina percipira kao nesigurno i nestabilno poslovno okruženje, što obeshrabruje nove investicije i ugrožava postojeće;

- Obustava investicija i razvojnih planova. Zabilježeni su navodi o obustavi višemilionskih investicija planiranih za naredne godine, zbog nepredvidivosti logističkog sistema.

U VTK BiH su ponovili da novi odgovori dodatno potvrđuju da se blokadama ne pogađaju samo mali i srednji izvoznici, da se direktno ugrožavaju veliki proizvodni sistemi te da blokade nose rizik zaustavljanja proizvodnje, gubitka tržišta i radnih mjesta.

Posebno im je zabrinjavajuće to što se u odgovorima ponavljaju ključni obrasci, a to su ovisnost o uvozu repromaterijala, nemogućnost izvoza gotovih proizvoda te rizik trajnog gubitka povjerenja međunarodnih partnera.

"Na osnovu zaprimljenih odgovora jasno je da blokada međunarodnog drumskog transporta predstavlja ozbiljnu prijetnju opstanku izvoznog sektora i ukupnoj stabilnosti bh. privrede. Imajući u vidu da je riječ o minimalno prijavljenim direktnim gubicima, stvarni ekonomski efekti su znatno veći i mogu imati dugoročne posljedice po zaposlenost, investicije i konkurentnost domaće privrede", zaključili su u VTK BiH.

U toku je četvrti dan blokade graničnih prelaza u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Organizatori blokada su kamionski prevoznici, a razlog za blokade jeste što su nezadovoljni uslovima rada u Šengenskoj zoni. Prvenstveno su nezadovoljni time što vozači kamiona ne mogu u Šengenu voziti duže od 90 dana u 180 dana.

Organizator blokada na bh. graničnim prelazima je Konzorcij logistika Bosne i Hercegovine, koji okuplja domaće kamionske prevoznike. Oni su bili organizatori i blokada u septembru prošle godine.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Možda vas zanima