Većina bh. termo blokova zatvara se za 16 godina, rješenje su obnovljivi izvori energije

Klix.ba
15.4.2019. u 22:17
27
40
Većina bh. termo blokova zatvara se za 16 godina, rješenje su obnovljivi izvori energije
27
Većina bh. termo blokova zatvara se za 16 godina, rješenje su obnovljivi izvori energije Ilustracija: Shutterstock
Centralni događaj energetskog sektora u BiH, Energetski samit, po peti put bit će održan u Neumu od 16. do 18. aprila. Klix.ba je razgovarao sa Ognjenom Markovićem, direktorom USAID-ovog Projekta Investiranje u sektor energije, jednog od organizatora samita.
Glavna tema na Energetskom samitu bit će tranzicija energetskog sektora u BiH. S Markovićem smo razgovarali o potencijalima novih momenata u bh. energetskom sektoru, kao i o rješavanju trenutnih vrućih problema kao što je količina struje i novi načini proizvodnje električke energije.

S obzirom na kakav-takav razvoj naše zemlje, možemo očekivati sve veće korištenje električne energije. Da li i kako BiH može i treba sustići rast potražnje?

Neće samo u BiH rasti potražnja za električnom energijom nego i u svijetu. Naime, energetska tranzicija znači i dekarbonizaciju sektora koja se odnosi, ne samo na proizvodnju električne energije nego i na korištenje energije u transportu, industriji i poljoprivredi. Ovo znači prelazak sa konvencionalnih energenata u ovim oblastima (automobili na električni pogon, na primjer) na korištenje električne energije (koja treba da bude proizvedena iz obnovljivih izvora). Zbog ovoga je pored intenzivnog korištenja obnovljivih izvora, primjene mjera energetske efikasnosti, tehnološki razvoj i inovativnost jedan od elementa energetske tranzicije.

BiH ima dovoljno potencijala u obnovljivim izvorima da bi moglo zadovoljiti svoje buduće potrebe. Ipak, u periodu do potpune dekarbonizacije očigledno je da će ugalj biti “tranzicijski“ energent a, ako se kreiraju atraktivni uslovi za potrošače i gas bi mogao biti tranzicijsko gorivo.

U kakvom scenariju se može desiti da potražnja prevaziđe kapacitete proizvodnje? Da li nas u pesimističnoj budućnosti čeka povećanje uvoza?

Treba imati u vidu da od postojećih termo blokova, većina njih se planira zatvoriti do 2035. godine pa će u radu ostati TE Stanari i TE Tuzla 7 (vidjeti Okvirnu energetsku tranziciju BiH). Za zadovoljenje domaće potrošnje trebat će graditi nove kapacitete na obnovljive izvore. Za to treba i novac i blagovremeno pokretanje investicija. Uz to treba donijeti odgovarajuću legislativu i regulativu koja će omogućiti da se ove investicije dese, odnosno da budemo atraktivni za investitore i sigurni za finansijske institucije. Postoji više mogućih scenarija. Jedan od njih je da se ne pripremimo i ne realizujemo na vrijeme nove proizvodne kapacitete.

Kad smo kod uvoza, kako i koliko BiH susjedima dozvoljava besplatno iskorištavanje energetskog potencijala (Buško jezero) i električne energije?

Vrlo je teško odgovoriti na pitanja koja su nasljeđe prošlosti, ali ono što se danas treba raditi jeste da se na osnovu važećih međunarodnih propisa i standarda sa susjedima riješi pitanje potencijala na graničnim rijekama i time “odblokira“ korištenje tog značajnog potencijala. O ovome je u posljednjih nekoliko godina napravljeno više dokumenta koji daju smjernice za način da se ova pitanja razriješe.

Kako gledate na "vjetroviti" zaokret u bh. energetici i kako bi on mogao biti bolji, tj. intenzivniji?

Obnovljivi izvori su značajan element energetske tranzicije u skladu sa EU energetskom politikom. U tom svjetlu treba posmatrati i vjetroelektrane i njihovu ulogu u elektroenergetskom sektoru BiH u budućnosti. Da podsjetim, u BiH su već u puštane u rad dvije vjetroelektrane snage preko 80 MW, a u pripremi je i izgradnja još dvije snage oko 100 MW. Dakle, u tom pogledu tranzicija je već počela.

Ognjen Marković Ognjen Marković


Nedavno su nadležna tijela u elektroenergetskom sektoru BiH donijela odluku o povećanju mogućih kapaciteta u vjetro i solarnim elektranama pa je time otvoren put za dalje povećanje kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Ono što treba naglasiti je neophodnost daljnjeg unaprjeđenja tržišta električne energije kroz donošenje i implementaciju zakonskih rješenja koja će omogućiti potpunu integraciju i efikasno korištenje ovih kapaciteta u elektroenergetski sistem u BiH.

Nadalje, vrlo je važno da se u narednom periodu uvede novi sistem poticaja za obnovljive izvore baziran na tržišnim principima po sistemu “pravo na gradnju elektrane dobiva onaj investitor koji ponudi nižu cijenu kWh“. Energetska politika EU vidi veliki potencijal i u gradnji distribuiranih elektrana male snage koje grade građani na svojim objektima i time postaju tzv. “prosumeri“ odnosno i proizvođači pored toga što su i potrošači.

Želim napomenuti da cijena proizvodnje električne energije iz solarnih elektrana kontinuirano pada tako da se očekuje da će uskoro ona biti i jeftinija od one proizvedene u konvencionalnim elektranama. O ovome se mora ozbiljno razmišljati kod donošenja odluka za gradnju novih elektrana.
Kod planiranja budućeg miksa proizvodnje električne energije sigurnost snabdijevanja mora biti na prvom mjestu pa će i taj miks zavisiti od toga koliko on osigurava stabilno i sigurno snabdijevanje električnom energijom.

Pošto smo se dotakli ekologije, koji je najsigurniji smjer kretanja bh. energetskog sektora - vjetroelektrane? Nove hidroelektrane?

Svakako da je kombinacija različitih obnovljivih izvora najbolje rješenje pri čemu ne treba zaboraviti na prethodno spomenute solarne elektrane, elektrane na biomasu i biogas. Ove posljednje nisu samo proizvođači električne energije nego su i proizvođači toplotne energije što ima veliku važnost za mala i srednja preduzeća koja imaju značajne količine otpada koji se može koristiti kao gorivo za elektrane.

Ipak, ono što bih u kontekst ekologije posebno naglasio jeste da prioritet treba dati mjerama energetske efikasnosti jer je to za zemlje kao BiH ogroman potencijal, i to ne samo u pogledu štednje energije i smanjenja štetnih emisija, nego i ekonomski potencijal za domaća preduzeća koja se bave proizvodnjom opreme i materijala (izolacija, krovni materijali, prozori i vrata...) za primjenu mjera energetske efikasnosti. Zbog ovoga bih rekao da je energetska efikasnost na prvom mjestu od svih mogućih mjera.

Pored USAID-a, organizatori petog Energetskog samita su, Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ) kroz projekte "Poticanje obnovljivih izvora energije u BiH" i "Poticanje energetske efikasnosti u BiH" i Britanska ambasada Sarajevo uz pokroviteljstvo Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Državne regulatorne komisije za električnu energiju, Regulatorne komisije za energiju u FBiH i Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske.


Komentari (40)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: