Uskoro modernizacija Luke Brčko: Privredni potencijal BiH koji nije dovoljno iskorišten
Zbog svoje pozicioniranosti Luka Brčko je jedan od privrednih potencijala naše zemlje koji nije dovoljno iskorišten, a zastarjela oprema, loša plovnost rijeke Save te zatvaranje mosta Brčko-Gunja u Hrvatskoj glavni su izazovi s kojima se suočava.
Direktor jedine međunarodne luke u BiH Marinko Viljušić u razgovoru za Klix.ba kaže da su u periodu od januara do jula ove godine uspjeli pretovariti 93.000 tona različite robe. To je, navodi on, povećanje u odnosu na godinu ranije za sedam-osam hiljada tona.
"Što se tiče pretovara robe, možemo biti veoma zadovoljni. Naš najveći komitent je Sisecam Soda iz Lukavca s kojom smo ove godine napravili pretovar u iznosu od skoro 60.000 tona, zatim slijede Delta S iz Brčkog, ArcelorMittal iz Zenice te TMD iz Gradačca", kaže nam Viljušić.
Osnovna djelatnost Luke Brčko je pretovar robe široke potrošnje, međutim, zbog loše plovnosti rijeke Save koja se u toku godine ne može koristiti tri-četiri mjeseca, tok poslovanja je u znatnoj mjeri umanjen u ovom segmentu. Ovaj problem postoji već skoro četiri decenije, a njegovo rješenje se ogleda u čišćenju plovnog puta rijeke.
"Mi smo u pregovorima sa Svjetskom bankom na projektu stabilizacije rijeka Save i Drine. Jedan od segmenata je i čišćenje plovnog puta na rijeci Savi. Vrijednost projekta je 244 miliona eura i nadam se da će se ovo u skorije vrijeme riješiti, a sve kako bi luka zasjala svojim punim sjajem", ističe Viljušić za Klix.ba.
Zbog problema plovnosti Save, u brčkoj luci su morali uvesti i dodatne djelatnosti.
"Tu je prije svega iznajmljivanje skladišta, a možemo se pohvaliti da je iskorištenost u ovom trenutku 100-postotna. Treća djelatnost je iznajmljivanje carinskog terminala, a nova nam je kontejnerski terminal u kojem se vrši pretovar i skladištenje kontejnera", dodaje Viljušić.
Luka Brčko trenutno raspolaže izuzeno dotrajalom infrastrukturom koja je stara 50 godina. Kao najvažniji elementi navedeni su utovarivači i dvije lučne dizalice uz pomoć kojih radnici vrše pretovar robe, a kada dođe do kvarova samostalno ih otklanjaju.
Kako bi se dodatno unaprijedilo djelovanje ove luke, uskoro bi trebala početi realizacija projekta revitalizacije, a za modernizaciju infrastrukture planirano je ulaganje deset miliona eura. Revitalizacija će se izvršiti kreditnim i grant-sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Projekt je ovo za koji godinama nije postojala politička volja u Brčkom, međutim, stvari su se sada pomjerile s mrtve tačke. Ukupno će biti ostvareno pet projekata, a realizacija prvog bi trebala početi u oktobru, eventualno novembru ove godine.
"Evropska banka trenutno bira konsultanta koji će pomoći Vladi Brčko Distrikta i Luci Brčko kako bi raspisali tendere za odabir najboljih ponuđača za izvođenje radova u pet projekata. Mi trenutno radimo na četiri projekta, a peti se odnosi na izgradnju nove pruge od Stanice Brčko novo do luke. Ovdje imamo određenih problema, jer se projektni zadatak ne podudara s urbanističkim planom grada Brčko. To ćemo morati prvo riješiti, a onda ići u daljnju realizaciju", kaže nam Viljušić.
U Luci Brčko zaposleno je 67 osoba, a u ovom trenutku nema potrebe za angažmanom dodatne radne snage. Međutim, nakon izrvšenja revitalizacije u jedinoj međunarodnoj luci u našoj zemlji trebalo bi uslijediti uvođenje novih djelatnosti, a samim tim i otvaranje novih radnih mjesta.
Teritorija Luke Brčko prostornim kapacitetima pokriva površinu od skoro 14 hektara, a veći dio površine sačinjava operativna obala s pomoćnim i pratećim sadržajima, otvorena i zatvorena skladišta te radionički prostor.
Prema dispoziciji u odnosu na plovni put svrstava se u luku na otvorenoj obali. U sklopu lučke teritorije nalazi se i carinski terminal površine pet hiljada kvadratnih metara.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
