U Bosni i Hercegovini zbog pandemije ugroženo skoro 250.000 radnih mjesta
To je gotovo 20 posto radne snage na kraju 2020. godine.
Studija identificira 14 sektora kao posebno ranjive na utjecaj pandemije. Oni uključuju trgovinu na veliko i malo, prijevoz, biljnu i stočarsku proizvodnju kao i usluge smještaja i prehrane. Ti se sektori u velikoj mjeri preklapaju u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine.
Od 245.000 ugroženih poslova, nešto manje od polovine (114.000) radi u mikro poduzećima s do deset radnika. Žene, koje čine 67 posto poslova u zdravstvu i zdravstvenoj zaštiti u Bosni i Hercegovini, u najizloženije. One su također veoma zastupljene u neformalnim uslužnim sektorima i u radno intenzivnoj proizvodnji.
Slično tome, oko 69 posto radnih mjesta je u sektorima srednje visoke i visoke ranjivosti, posebno zbog prisutnosti mladih radnika u lakoj proizvodnji (drvo i metal) i u djelatnostima povezanim s turizmom. Veliki udio mladih ljudi zaposlenih u izloženim sektorima može imati još veći utjecaj na radna mjesta, upozorava studija.
Procjena dviju institucija temelji se na tome kako je Covid-19 do danas utjecao na ekonomiju u Bosni i Hercegovini. Studija otkriva da je tokom trećeg tromjesečja 2020. godine smanjenje radnog vremena uzrokovano otpuštanjima i drugim privremenim smanjenjem radnog vremena ekvivalentno gubitku 170.000 radnih mjesta s punim radnim vremenom, što je više od prosjeka u šest zapadnih balkanskih zemalja.
Studija također naglašava koliko je kriza finansijski pogodila lokalna poduzeća. Gotovo 70 posto mikro poduzeća i oko 60 posto malih i srednjih firmi prijavilo je problem s novčanim tokom. Oko 70 posto mikro poduzeća pretrpjelo je znatne gubitke prihoda od 50 posto ili više u aprilu 2020. Oba entiteta pokušala su nadoknaditi gubitak svim poduzećima, bez obzira na njihov sektor.
Kako bi se odgovorilo na izazove, studija je razvila pet preporuka za politike:
• formulirati sveobuhvatne politike zapošljavanja na entitetskom nivou;
• odvojiti zdravstveno osiguranje od obveze prijavljivanja nezaposlenosti;
• poboljšati interoperabilnost baza podataka i razmjenu informacija između različitih nivoa vlasti i među institucijama;
• razmotriti dodatne sheme zadržavanja posla;
• preispitati neke od značajki dizajna programa zadržavanja zaposlenja, ako se oni ponovno uvedu.
Zajednički izvještaj ILO-a i EBRD-a prati prethodna ispitivanja utjecaja pandemije koronavirusa u Srbiji i sjevernoj Makedoniji.
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
