Privreda
121

U BiH zaštićeno osam proizvoda

FENA
Oznakom geografskog porijekla u Bosni i Hercegovini zaštićeno je osam proizvoda i ta oznaka im osigurava veći stepen konkurentnosti i prepoznatljivost na tržištu.

Prva dva zaštićena proizvoda bila su gračaničko keranje i cazinski kestenov med, a u protekloj godini u registar su upisani ljubuški rani krompir, sarajevski filigrani, sarajevski zlatari, sarajevski savat te hercegovački med i kreševsko potkovano jaje.

Geografska oznaka identificira određenu robu kao robu porijeklom s teritorija određene zemlje, regiona ili lokaliteta s tog teritorija, gdje se određena kvaliteta, reputacija ili druge karakteristike robe bitno mogu pripisati njezinom geografskom porijeklu.

Iz Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, institucije koja je nadležna za provođenje upravnog postupka za sticanje oznaka, FENA-i su kazali da se oznaka geografskog porijekla upotrebljava za obilježavanje prirodnih, poljoprivrednih, industrijskih, obrtničkih i proizvoda domaće radinosti.

Ta oznaka, pojašnjavaju, ne štiti proizvod, nego znak kojim se označava proizvod. Njome su zaštičeni i proizvođač i kupac od eventualnih pokušaja prevara ili lažiranja određene robe.

Predsjednik Udruženja pčelara ''Kesten'' iz Cazina Hazim Hodžić kaže da je Udruženja vlasnik oznake od 2010. godine, a da je doprinijela tome da je cazinski med prepoznatljiv na tržištu, traženiji je na domaćim sajmovima, ali i na izlaganjima u zemljama okruženja.

Osnovni razlog apliciranja za oznaku bila je želja za zaštitom proizvoda od kestena po kojem je područje Cazina stoljećima prepoznatljivo.

"Cazinski kestenov med na svim sajmovima dobivao je najviše ocjene, na slovenačkim sajmovima, iako i oni imaju kestenovu pašu, naš med su ocjenjivali najvišim ocjenama. To je bio dovoljan razlog da tražimo zaštitu svog proizvoda", rekao je Hodžić za FENA-u.

Kada su aplicirali za oznaku geografskog porijekla prijavili su 35 pčelara, međutim, gubitkom članova Udruženje je ostalo na osam oznaka. Ove godine komisija je izašla na pet pčelinjaka i odobrila oznaku za pet pčelara.

Svaki pčelar treba se posebno registrirati, a trenutno su u fazi povećanja broja osoba koje će dobiti pravo na korištenje oznake.

Hodžić pojašnjava da pčelar obavijesti komisiju kada seli pčele na pašu i da tada društva budu evidentirana, također, obavijesti ih i kada vraća pčelinjak i kada vrca med. Na osnovu kilaže izvrcanog meda aplikant dobije broj vinjeta, oznaka.

"Oznaka kupcu daje siguran da je med pravi kestenov s područja Cazina i da je prošao najstrožije kriterije", naglasio je Hodžić.

Kada je u pitanju cijena zaštičenog i nezaštičenog meda kaže da je ista, ali da vinjeta osigura bržu prodaju. Smatra da bi razlika cijene odbila kupce od zaštičenog meda, bez obzira što je sigurno najkvalitetniji.

Najavio je da će Udruženje raditi na promociji oznake geografskog porijekla i svog proizvoda.