Tuzlanski prerađivači drveta imaju pune ruke posla, najviše proizvoda izvoze u Njemačku
Od cjelokupne površine Tuzlanskog kantona, 51 posto nalazi se pod šumskim predjelima, što ovu regiju naše zemlje svrstava u bh. vrh kada je riječ o drvnoj industriji.
Međutim, dogovoreni poslovi i značajan obim proizvodnje ne mogu pratiti trenutni prirodni kapaciteti te su proizvođači često u prilici kupovati građu iz drugih kantona.
"U našem kantonu imamo instalirane tri puta veće kapacitete koji se bave preradom drveta, tako da godišnja etapa sječe trupaca zadovoljava svega jednu trećinu potreba prerađivača. Osim kupovine u ostalim katonima, sirovine uvoze i iz drugih zemalja", kaže za Klix.ba Suad Selimović, sekretar Udruženja za šumarstvo i drvnu industriju pri Privrednoj komori TK.
Zlatna perjanica kantona
U oblasti industrijske prerade i izvoza, drvna industrija predstavlja zlatnu perjanicu Tuzlanskog kantona u kojem je trenutno registrovano više od 90 firmi koje se bave preradom, odnosno rezanjem drveta, uz 50 fabrika koje izrađuju finalne proizvode, među kojima je i namještaj.
"Sve ove firme imaju više od tri i po hiljade zaposlenih ranika, ali u narednom periodu treba raditi na povećanju struke koja se bavi izradom finalnih proizvoda, posebno kada je riječ o dizajnerima, tapetarima, ali i ostalim kvalifikovanim radnicima. Naime, riječ je o kadru koji nedostaje u fabrikama i za njim je iskazana potreba", nastavlja Selimović.
Od trupca do finalnog proizvoda, shodno procedurama, prolazi okvirno pola godine, a govoreći o prošlogodišnjim rezultatima, Selimović navodi da je obim izvoza u drvnoj industriji povećan za osam posto.
"Evropska unija predstavlja najveći prostor na koji se izvozi, a unutar nje Njemačka je najveći uvoznik svih naših proizvoda. Među njima su najviše zastupljeni rezana građa, drvni sortimenti i trupci", dodaje Selimović.
Skuplja struja stvara problem
Sektor proizvodnje namještaja jedan je od vodećih grana ove industrije, a kvalitetno poslovanje bilježi i Fabrika namještaja Konjuh iz Živinica, koja je posebno specifična zbog činjenice da djeluje u stečaju.
"Potražnja za namještajem je prilično velika, a mi trenutno radimo za austrijsko tržište, na koje smo izvozili i tokom prošle godine. Konjuh u nekadašnjem izdanju također je bio skoro u cijelosti izvozno orijentisan, što je slučaj i sada. Aktuelni poslovi koje imamo omogućavaju nam redovnu isplatu plata radnicima, uz sve ostale doprinose", kazao nam je Mujo Gavranović, sindikalni predstavnik Konjuha.
Osim nedostatka radne snage, drvoprerađivačkim firmama u Tuzlanskom kantonu problem predstavlja i aktuelno povećanje cijena električne energije, što se osjeti i u Konjuhu, gdje dnevna potrošnja danas iznosi hiljadu konvertibilnih maraka.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
