Trump prijeti podizanjem carina na robu iz Južne Koreje zbog zastoja trgovinskog sporazuma

Trump je na društvenim mrežama poručio da će uvozne carine na automobile, građevinsku građu i farmaceutske proizvode iz Južne Koreje biti povećane, dok će stopa na ostalu robu porasti s 15 na 25 posto.

Američki predsjednik ranije je uveo ove carine proglašavanjem ekonomske vanredne situacije i zaobišavši Kongres, dok je Južnoj Koreji za stupanje na snagu okvirnog sporazuma, najavljenog u julu i potvrđenog tokom Trumpove posjete toj zemlji u oktobru, bila potrebna saglasnost parlamenta.

"Naši trgovinski sporazumi su veoma važni za Ameriku. U svakom od ovih sporazuma brzo smo djelovali da smanjimo naše carine u skladu s dogovorenom transakcijom", poručio je Trump.

Trumpova prijetnja podsjetnik je da će se carinska drama koju je prošle godine pokrenuo američki predsjednik vjerovatno ponavljati iznova i ove godine. Globalna ekonomija i američki birači mogli bi se suočiti s konstantnim preispisivanjem svjetske trgovinske arhitekture kroz nove poremećaje i pregovore, budući da je Trump već posezao za carinama kako bi druge države natjerao na ustupke.

Trump je ranije povezivao svoje carine s obećanjima Južne Koreje da će tokom nekoliko godina uložiti 350 milijardi dolara u američku ekonomiju, uključujući i napore na oživljavanju američkih brodogradilišta. No, odnosi Trumpove administracije s Južnom Korejom povremeno su bili zategnuti, posebno nakon prošlogodišnje racije koju su imigracijske vlasti provele u jednoj Hyundai fabrici u saveznoj državi Georgia, kada je zadržano 475 osoba.

Predsjednički ured Južne Koreje saopćio je da ih Sjedinjene Američke Države zvanično još nisu obavijestile o planu povećanja carina.

U saopćenju se navodi da će južnokorejski ministar industrije Kim Jung-Kwan, koji trenutno boravi u Kanadi, uskoro otputovati u SAD na razgovore s američkim ministrom trgovine Howardom Lutnickom.

Također je saopćeno da će Kim Yong-beom, šef kabineta predsjednika za ekonomska pitanja, sazvati sastanak na kojem će se raspravljati o Trumpovoj najavi.

Ponedjeljna najava novih carina uklapa se u obrazac prema kojem Trump planira nastaviti koristiti carine kao sredstvo pritiska, čak i po cijenu pogoršanja odnosa s drugim državama.

Samo prošle sedmice predsjednik je zaprijetio uvođenjem carina protiv osam evropskih država ukoliko SAD ne dobije kontrolu nad Grenlandom, da bi potom povukao ultimatum nakon sastanaka na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u Švicarskoj. Trump je u subotu poručio i da će uvesti stopu od 100 posto na robu iz Kanade ako Ottawa realizira planove o jačanju trgovine s Kinom.

Trump se hvali svojim trgovinskim okvirnim sporazumima kao dogovorima koji privlače nova ulaganja u SAD, iako mnogi od tih naveliko promoviranih aranžmana još nisu finalizirani. Evropski parlament, primjerice, još nije ratificirao trgovinski sporazum koji je Trump gurao, a koji predviđa carinu od 15 posto na većinu robe koju izvozi 27 država članica Evropske unije.

Sjedinjene Države ove godine bi trebale ponovo pregovarati o izmijenjenom trgovinskom sporazumu iz 2020. godine s Kanadom i Meksikom. Istovremeno se vode istrage po odredbama Sekcije 232 Zakona o širenju trgovine iz 1962. godine, a očekuje se i odluka Vrhovnog suda SAD-a o tome da li je Trump prekoračio svoja ovlaštenja kada je uveo carine pozivajući se na Zakon o međunarodnim ekonomskim vanrednim ovlastima iz 1977. godine.