Transformacija duhanske industrije: Švedska je bez dima, može li BiH krenuti u istom smjeru?
Iako se može činiti da je riječ samo o još jednoj tehnološkoj evoluciji, globalne politike, nauka i industrija pronašle su zajednički jezik u kojem bezdimni proizvodi postaju važan element transformacije javnog zdravstva, ekonomije i regulatornih okvira širom svijeta. Putokaz dolazi iz Švedske.
Švedska priča - dokaz da promjena nije utopija
Švedska je 2025. godine postala prva zemlja u svijetu koja je postigla status smoke-free populacije. Podaci švedske agencije za javno zdravlje ukazuju da samo 4,5 posto odraslih osoba rođenih u Švedskoj puši, što je ispod globalno priznatog standarda od 5 posto, koji je potreban da bi se neka zemlja smatrala bezdimnom. Kod mladih do 24 godine taj broj pao je na 2,3 posto.
Dok Evropska unija ovaj cilj planira doseći tek 2040. godine, Švedska ga je ostvarila 16 godina ranije, zahvaljujući pragmatičnoj politici javnog zdravlja usmjerenoj na smanjenje štete (tzv. harm reduction sistem).
Kako to funkcioniše? Šveđani, naime, konzumiraju otprilike isti nivo nikotina kao i ostatak Evrope, samo u bezdimnom obliku, a najviše putem nikotinskih vrećica. Dakle, ključ nije nestanak nikotina, nego eliminisanje dima i procesa sagorijevanja.
Ono što činjenice čini još snažnijim nisu samo statistike o broju pušača, već i zdravstveni pokazatelji:
- 61% niža stopa smrtnosti od raka pluća kod muškaraca u odnosu na EU prosjek
- gotovo 40% niža ukupna smrtnost od bolesti povezanih s pušenjem
Procjene govore da bi primjena švedskog modela u cijeloj EU do 2035. mogla spasiti oko 3,5 miliona života.
Promjena je moguća - i dešava se
Švedska nije jedina zemlja u kojoj je prelazak pušača na bezdimne alternative doprinijeo smanjenju stope pušenja. Zemlje koje su postigle najveći uspjeh dijele sličan pristup koji pokazuje vidljive rezultate. Pa tako:
- U Češkoj stopa pušenja pala je sa 30% na 23% u svega tri godine
- Grčka, zemlja među najvišim stopama pušenja u Evropi, spala je na 36%, a više od 600.000 ljudi je prestalo pušiti
- Ujedinjeno Kraljevstvo je integracijom vapinga u programe odvikavanja smanjila pušenje na najniži nivo u modernoj historiji - 10,4% u 2023. godini.
- U Japanu je zabilježen pad prodaje cigareta od 52% zbog prelaska potrošača na proizvode potencijalno smanjenog rizika
- Novi Zeland postavio je cilj da do 2025. godine bude zemlja s manje od 5 % pušača i bilježi značajan napredak
Svaka od ovih zemalja omogućava dostupnost bezdimnih proizvoda te daje izbor onima, koji bi inače nastavili s pušenjem, da pređu na potencijalno manje štetne alternative.
"Prije više od 25 godina, ideja o društvu bez dima činila se nedostižnom. Cigarete nisu bile samo glavni proizvod, one su bile naš jedini proizvod. Danas smo višekategorijska kompanija. U Švedskoj više od 80% našeg prihoda dolazi upravo od bezdimnih proizvoda. Ta transformacija nije se dogodila preko noći. Bila je potrebna investicija, inovacija i spremnost da preispitamo vlastitu prošlost. No bila je potrebna i vjera. Vjera, da možemo biti dio rješenja", riječi su Kingsleyja Wheatona, direktora korporativnih poslova BAT-a, koji je opisao transformaciju kompanije.
Ovaj podatak pokazuje da se regulacija i tržište mogu kretati paralelno. Transformacija industrije zahtijeva kapital, tehnologiju, razvoj inovacija, ali i hrabrost da se preispitaju stare navike.
Percepcija o alternativama u rastu
Prema IPSOS istraživanju iz 2025. u Hrvatskoj:
- 61% ispitanika pogrešno vjeruje da nikotin uzrokuje rak
- skoro polovina vjeruje da su bezdimni proizvodi jednako ili više štetni od cigareta
U stvarnosti, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, nikotin nije kancerogen, premda izaziva ovisnost. Glavni problem je dim, odnosno sagorijevanje duhana.
Kako bi se javnost informisala na ovu temu, BAT svoj napredak na putu ka "boljem sutra" (A Better TomorrowTM), zasniva na globalnoj naučnoj platformi OMNI™.
Riječ je o platformi koja prikuplja nezavisna naučna istraživanja, studije, analize trećih strana te regulatorne okvire na jednom mjestu. Neki od značajnih nalazakoji se mogu naći na platformi, ukazuju da je globalna svijest o konceptu smanjenja štetnosti porasla na 42%. Također, percepcija o nikotinskim vrećicama uvećala se za 26% među zdravstvenim radnicima, a među "kreatorima politike" do 45%. Sve to upućuje da kada se prihvati smanjenje štete, umjesto prohibicije, rezultati su mogući.
U BAT-u vjeruju da će upravo ova platforma predstavljati kvalitetnu osnovu za dalju saradnju i dijalog s regulatorima, zdravstvenim institucijama i širom javnošću o potencijalu bezdimnih proizvoda u smanjenju pušenja klasičnih cigareta.
Stanje u Bosni i Hercegovini: Još uvijek je sve u početnoj fazi
Ovakve promjene nisu rezervisane samo za velike ekonomije. Naprotiv, zemlje poput Bosne i Hercegovine nalaze se u posebno zanimljivoj poziciji, jer su iza nas godine dominacije tradicionalnih cigareta, dok ispred sebe imamo šansu da uhvatimo korak s državama koje već donose konkretne rezultate.
Bosna i Hercegovina se već polako priključuje globalnoj transformaciji, a sve češće se naglašavaju mogućnosti izbora za odrasle pušače koji bi inače nastavili konzumirati cigarete.
Za zemlju sa jednom od najviših stopa pušenja u Evropi, ovo može biti prekretnica, a naročito jer imamo potencijal učiti iz modela zemalja koji nude konkretne pomake. Iako se regulatorni okvir tek razvija i još uvijek je na početku, u tome se vidi i prednost - izbjeći greške drugih zemalja i primijeniti ono što najbolje funkcioniše.
Šta nas čeka?
Bosna i Hercegovina ima realnu priliku da unaprijedi javno zdravlje kroz model smanjenja štete. Globalna iskustva, posebno ona iz Švedske, potvrđuju da se prelaskom na bezdimne alternative može postići dramatično smanjenje smrtnosti od bolesti povezanih s pušenjem.
Iako postoji određena doza skepticizma, nauka upućuje da su za ljude koji bi, bez obzira na sve, nastavili s konzumiranjem klasičnih odnosno tradicionalnih cigareta, bezdimne alternative opcija koja smanjuje rizik.
Ako je cilj smanjiti broj pušača i pridonijeti javnom zdravstvu, onda se možda vrijedi zapitati - šta ako najbolji način da se prestane pušiti nije ograničavanje nikotina, već njegova prenamjena.
