Stanje na berzama
0

Svjetska privreda u lošem stanju

FENA
Foto: AFP
Foto: AFP
Vrijednost akcija na azijskim berzama je u petak zabilježila blagi oporavak tokom dana, poslije oštrog pada na otvaranju berzi - poslije drastičnog pada vrijednosti na američkim berzama u četvrtak.

U Evropi, indeks FTSE je na londonskoj berzi viši za preko pola posto na početku rada, a isto stanje je i sa indeksima na berzama u Frankfurtu i Parizu.

Vrijednost dionica na njujorškoj berzi u četvrtak je drastično pala.

Indeks Dow Jones na kraju poslovanja pao je za 5 posto.

Ekonomski analitičari ocjenjuju da je investitore uhvatila panika poslije objavljivanja loših ekonomskih podataka i činjenice da Kongres nije odobrio paket pomoći proizvođačima automobila.

Do pada akcija na američkim berzama došlo je nakon sličnog trenda.

Američki kongresni lideri zatražili su od proizvođača automobila da sačine nov, održiv plan oporavka prije nego što Kongres odobri njihov zahtjev za pomoć u visini od 25 milijardi dolara.

Lider senatske većine naglasio je da automobilski giganti - General motors, Ford i Chrysler, moraju da navedu više detalja o tome kako namjeravaju da potroše spomenuta sredstva i dodao da te kompanije nisu uvjerile ni Kongres ni američki narod da im ubuduće neće biti neophodna dodatna pomoć.

Ni evropska autoindustrija nije prošla bolje u politici organa EU prema tekućoj krizi.

Povjerenica EU za konkurenciju na tržištu Neelie Kroes upozorila je u petak njemačku i francusku vladu da ne subvencioniraju svoje proizvođače automobila.

Govoreći dan pošto je američki Kongres odbio zahtjeve tri najveća proizvođača automobila (General motorsa, Forda i Chryslera) da im vlada dodijeli dio sredstava iz obimnog paketa državne pomoći, odobrenog u oktobru - Neelie Kroes je rekla da bi pomoć koju bi proizvođačima pružile neke evropske zemlje stvorila probleme drugim zemljama. Dodala je da EU već ima na raspolaganju mehanizme koji mogu da pomognu proizvođačima u autoindustriji.

Širom svijeta, fabrike automobila upozoravaju na sve manji obim prodaje njihovih proizvoda, a neki od vodećih evropskih proizvođača su tražili da im se pod povoljnim uvjetima odobre zajmovi od ukupno pedeset milijardi dolara.

Dok se vodeće svjetske privrede suočavaju sa sve brojnijim i težim posljedicama globalne ekonomske krize, Kina je saopćila da će poduzeti mjere kako bi obuzdala rastuću nezaposlenost i stala na put građanskim nemirima.

Kineski ministar za socijalna pitanja Jin Weimin rekao je da je situacija kritična, da još uvijek traje i da je glavni prioritet pružanje pomoći radnicima koji su ostali bez posla.

Kineski radnici su organizirali proteste ispred fabrika koje su zatvorene zbog pada porudžbina iz drugih zemalja koje su također pogođene krizom.

Vlasti u Pekingu kažu da će osigurati finansijsku podršku kako bi pomogle firmama da održe postojeći nivo zaposlenosti.

Ranije ove sedmice, kompanijama u dvjema kineskim provincijama je rečeno da moraju da zatraže dozvolu ako žele da otpuste više od četrdeset radnika, prenio je BBC.

Ruski premijer Vladimir Putin rekao je da će finansijske rezerve zemlje doprinijeti sprečavanju naglog porasta inflacije i brzom padu rublje.

U govoru koji je održao pred članovima svoje stranke Jedinstvene Rusije, Putin je rekao da je globalna ekonomska kriza, po razmjerama, ravna prirodnoj katastrofi, ali da će velike ruske devizne rezerve, stečene prodajom gasa i nafte tokom proteklih godina, omogućiti vladi da održi finansijsku stabilnost.

"Mi smo, konačno, prikupili značajne finansijske rezerve. Normalno, sve probleme nije moguće riješiti samo korištenjem deviznih rezervi, ali nam one daju manevarski prostor, mogućnost da održimo makroekonomsku stabilnost i time spriječimo skok inflacije ili drastičnu promjenu kursa rublje", rekao je Vladimir Putin.

Ruski premijer je, u prvom javnom nastupu o ekonomskoj krizi, također obećao da će smanjiti poreze u pokušaju da stimulira privredu.

Guverner Ruske centralne banke Sergej Ignjatiev rekao je u srijedu u Dumi, da su se devizne rezerve zemlje smanjile za oko sto milijardi dolara dijelom zbog pokušaja da se očuva vrijednost rublje u septembru i oktobru.

Letonija je najnovija u nizu evropskih država koje su zatražile međunarodnu pomoć kako bi stabilizirale finansijsku situaciju u zemlji.

Vlada u Rigi je saopćila da će se za pomoć obratiti Evropskoj uniji i Međunarodnom monetarnom fondu.

Baltička država je tokom nekoliko proteklih godina bilježila jednu od najviših stopa privrednog rasta u Evropi ali najnoviji podaci ukazuju na naglo opadanje privredne aktivnosti u zemlji.

Međunarodni monetarni fond je odobrio kredit od preko dvije milijarde dolara za Island za koji Fond tvrdi da je "suočen sa krizom bankarskog sektora izuzetnih razmjera".

Island je prva zapadna zemlja koja je zatražila pomoć MMF-a od 70-ih godina prošlog vijeka kada je njen bankarski sistem doživio kolaps u oktobru.

Dodatnu pomoć Islandu da očuva stabilnost svoje valute, od dvije i po milijarde dolara, daće i skandinavske države.