Suočena sa kombinacijom recesija-inflacija, nastavlja se slom berze na Wall Streetu
Jedan od razloga za ovakav pad je odlučnost direktora američkih centralnih rezervi (FED) da podigne kamatne stope onoliko koliko je potrebno kako bi zaustavio inflaciju, pa i pod cijenu ulaska u recesiju.
Od marta, FED je kamatne stope digao čak pet puta. Od nula posto, do sada su kamatne stope u SAD-u se digle na tri posto, a očekuje se da do kraja godine na 4,5 posto.
Na ove mjere FED-a nadovezale su se budžetske mjere vlade Velike Britanije, prijetnja recesija u Eurozonu te eskalacija ruske agresije na Ukrajinu.
Wall Street je na sve ove informacije reagovao predviđajući veće troškove za preduzeća i smanjenje dobiti. Tako su američke dionice nastavile svoj pad. Indeks Dow Jones se našao na najnižoj razini od 2020. godiene i pao za 1,6 posto. Indeks velikih kompanija S&P 500 pao je za 1,7 posto, a NASDAQ kojeg čini veliki broj tehnoloških kompanija 1,8 posto, piše Le Monde.
Centralne banke pribjegavaju podizanju kamatnih stopa kako bi potaknuli da građani i kompanije povuku dio novca sa tržišta i na taj način smanje inflaciju koja u teoriji predstavlja pad vrijednosti novca u odnosu na robe.
