Šta putnici mogu uraditi dok zbog rata u Iranu poskupljuju letovi i prijete otkazivanja

Šef Međunarodne agencije za energiju upozorio je da bi evropske zemlje u roku od nekoliko sedmica mogle ostati bez dovoljne količine kerozina za avione, što bi natjeralo aviokompanije na kontinentu, ali i prevoznike koji lete ka Evropi, da značajno smanje broj letova.

Mnoge aviokompanije već su povećale naknade za predani prtljag ili uvele dodatne takse za gorivo, nakon što je globalna cijena avionskog goriva porasla s oko 99 dolara po barelu krajem februara na čak 209 dolara početkom aprila.

Kao još jedan znak da rat nastavlja potresati sektor putovanja, Air Canada je u petak saopćila da planira obustaviti letove ka Međunarodnom aerodromu John F. Kennedy u New Yorku od 1. juna do 25. oktobra kako bi smanjila troškove goriva.

Druge aviokompanije, od američkih prijevoznika poput Uniteda i Delte do Air France-KLM-a, SAS-a, Philippine Airlinesa i Cathay Pacifica u Evropi i Aziji, reducirale su linije i ili već podigle cijene karata ili najavile da će to učiniti ako rat nastavi onemogućavati izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac.

"Avioindustriji je u ovakvom okruženju jako teško davati prognoze, pa će kompanije igrati na sigurno, zbog čega je vjerovatno da će cijene još neko vrijeme ostati povišene dok se situacija zaista ne stabilizira", kaže Shye Gilad, bivši pilotski kapetan koji danas predaje na poslovnoj školi Univerziteta Georgetown.

Uprkos rastu cijena karata i dodatnih naknada, potrošači i dalje mogu donositi odluke koje će odrediti koliki će dio njihovog budžeta za putovanje otići samo na dolazak do odredišta i povratak kući.

Iako će mnoge potrošače mamiti ideja da sačekaju da vide hoće li rat završiti prije kupovine avionskih karata, pristup "sačekaj pa vidi" je rizičniji ove godine, kažu stručnjaci za putovanja, posebno što duže rat traje i što se više približavamo ljetu i drugim špicevima sezone putovanja.

"Ako dođe do trajnog prekida vatre ili, još bolje, mirovnog sporazuma, trebat će nekoliko mjeseci da se vrate normalni nivoi proizvodnje i isporuke avionskog goriva", kaže analitičar avioindustrije Henry Harteveldt, predsjednik konsultantske kuće Atmosphere Research Group.

Iransko subotnje povlačenje odluke o ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza, zajedno s insistiranjem predsjednika Donalda Trumpa da zadrži američku blokadu iranskih luka, dodatno su naglasili koliko su neizvjesne šanse da nafta iz Persijskog zaljeva ponovo poteče u kontinuitetu, a s njom i pritisak cijena na aviokompanije i njihove putnike.

"Moj savjet putnicima je sljedeći: ako pronađete let čiji vam raspored odgovara, po cijeni koju možete priuštiti i na aviokompaniji koju barem možete podnijeti, rezervišite ga. Ali, i ovo ne mogu dovoljno naglasiti, nemojte kupovati kartu u klasi Basic Economy, koja je najjeftinija, ali i najrestriktivnija vrsta avionske karte.

Uz naplatu predanog prtljaga i odabira sjedišta, većina sjevernoameričkih aviokompanija ne vraća novac niti izdaje kredit za buduća putovanja putnicima s Basic Economy kartama ako ne otkažu putovanje u roku od 24 sata od kupovine. Pravila variraju, ali plaćanje nešto skuplje Standard Economy karte daje više fleksibilnosti", objašnjava Harteveldt.

Plaćanje skuplje, potpuno refundabilne karte također se može isplatiti jer, kako navodi Gilad, "ako cijene počnu dramatično da se mijenjaju, možete otkazati i ponovo rezervisati po povoljnijoj cijeni".

Stručnjaci za putovanja podsjećaju da i dalje vrijedi staro pravilo kada je riječ o tome koliko rano treba rezervisati let kako bi se dobila najniža cijena: međunarodni letovi obično su najjeftiniji ako se rezervišu otprilike dva do pet mjeseci unaprijed, a domaće rute tri do šest sedmica prije putovanja.

Last minute rezervacije i druge situacije koje i inače podrazumijevaju više cijene vjerovatno će nastaviti poskupljivati, kaže Gilad.

"Zapamtite, pogotovo ako letite velikim aviokompanijama, one imaju mnogo više prostora da prilagođavaju tarife. Ako kartu kupite preblizu datumu putovanja, platit ćete više. Što ranije možete rezervisati, to bolje."

Putnici koji ne moraju stići na tačno određeno mjesto u tačno određeno vrijeme lakše mogu uštedjeti na avionskim kartama. Pomjeranje datuma polaska ili povratka za dan ili dva – posebno s vršnih vikenda i praznika na dane usred sedmice – često donosi velike razlike u cijeni.

Odabir druge destinacije takođe se može isplatiti. Let iz SAD-a može biti znatno jeftiniji ka jednom evropskom gradu nego ka drugom. S obzirom na to da budžetske aviokompanije i vozovi povezuju veliki dio Evrope, aerodrom do kojeg je jeftinije doći i dalje može pružiti lak pristup brojnim drugim gradovima.

Putnici koji nisu vezani za tačno određeno odredište mogu koristiti alate poput opcije "Explore Everywhere" na Skyscanneru kako bi pronašli povoljnije rute.

Gledanje dalje od najbližeg aerodroma pri odabiru polazne tačke također može napraviti veliku razliku. Veliki međunarodni hubovi obično nude više letova i niže cijene od manjih regionalnih aerodroma.

U nekim slučajevima, rezervacija odvojenog kratkog leta ili voza do velikog huba može otključati znatno jeftiniju kartu za duge relacije – recimo, polijetanje iz Milwaukeeja umjesto s aerodroma O'Hare u Chicagu.

Putnici koji se mogu spakovati u ručni prtljag izbjeći će više naknade za predani prtljag koje su nedavno uvele mnoge velike američke aviokompanije, uključujući Deltu, American, United, Southwest i JetBlue.

Ako putovanje samo s kabinskim koferom nije opcija, isplati se planirati unaprijed, jer aviokompanije uglavnom više naplaćuju dodavanje prtljaga kako se približava let, posebno unutar 24 sata prije polijetanja.

Iako cijene karata rastu, broj bodova lojalnosti potrebnih za mnoge letove nije rastao istim tempom, kaže Adam Morvitz, izvršni direktor platforme points.me koja se bavi pretragom i optimizacijom korištenja nagradnih milja.

Aviokompanije i dalje moraju popuniti sjedišta, kaže Morvitz, a ponuditi više karata za manji broj bodova jedan je od načina da to postignu.

Putnici koji nemaju dovoljno bodova za povratnu kartu i dalje ih mogu iskoristiti za jednu etapu putovanja i tako osloboditi gotovinu za druge troškove.

Mnogi putnici bodove troše direktno kroz online portale svojih kreditnih kartica, gdje bodovi obično vrijede oko 1 cent po bodu, navodi Morvitz. Međutim, prebacivanje bodova u programe lojalnosti aviokompanija često otključava znatno bolju vrijednost, budući da većina velikih izdavatelja kartica sarađuje s nizom prevoznika.

Primjer je American Express, čiji se bodovi mogu prebaciti u program Flying Blue kompanije Air France. Putnici koji ne žele letjeti Air Franceom i dalje mogu koristiti te bodove kod partnerskih kompanija poput Delte, objašnjava Morvitz.

"Bodovi su oblik bogatstva i potrošači bi trebali biti svjesni da ti bodovi povećavaju njihovu kupovnu moć", kaže on.

Za one koji tek ulaze u svijet putničkih kreditnih kartica, početni bonusi mogu donijeti benefite koji se mogu iskoristiti već ovog ljeta. Neke dobrodošlice su toliko izdašne da nakon ispunjavanja minimalne potrošnje mogu pokriti cijelu avionsku kartu.

"Čak i kada biste putovali cijele godine, uz jedno putovanje mjesečno, i dalje biste skupili manje bodova sjedeći u avionu nego samo prijavom za karticu", kaže Morvitz.

Bodovi i nagrade se brzo gomilaju kroz svakodnevnu potrošnju na namirnice, restorane i gorivo. Neke kartice nude i dodatne pogodnosti, poput besplatnog ili jeftinijeg predanog prtljaga.