Smokve su neiskorišteni potencijal Hercegovine, neophodno je potaknuti veću proizvodnju
Direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar prof. dr. Marko Ivanković je kazao da je cilj ove manifestacije potaknuti uzgajivače na veću proizvodnju smokava jer je 27 hektara, koliko je do sada zasađeno u Hercegovini, vrlo malo u odnosnu na potencijal koji ovaj dio Bosne i Hercegovine pruža.
"Cilj ove manifestacije je potaknuti uzgajivače na veću proizvodnju, odnosno ono što mi želimo jeste da sezona potrošnje smokava ne bude 30 dana, nego više, a to znači preradu smokve. Prema tome i prilagođavamo naša predavanja kako bi zainteresirani mogli upitati predavače sve što ih zanima u vezi s proizvodnjom", kazao je Ivanković.
Profesor Ivanković je kazao kako je vrlo malo uzgajivača koji se bave preradom smokava od kojih se može napraviti više od stotinu različitih proizvoda.
"Taj proizvod je, prema našem mišljenju i istraživanju samog tržišta, veoma tražen. Od ploda smokve se može raditi mnogo toga. Najbolji je primjer Turska, gdje od ploda smokve rade više od sto različitih proizvoda. Naš cilj je da u idućim godinama imamo barem 10 različitih proizvoda, pa bi to onda na neki način potaknulo proizvodnju", kazao je Ivanković.
Na današnjoj promotivnoj izložbi zatekli smo i uzgajivača iz Čitluka Franju Sušca koji se već sedamnaest godina bavi uzgojem smokava.
"Imamo obiteljski nasad u Čitluku na površini od jednog hektara gdje prevladavaju dva sortimenta smokava. Sav urod na tržište plasiramo u svježem stanju, od toga najveći dio na veletržnicu u Čapljini, dok drugi dio ide u Međugorje jer su smokve među turistima vrlo tražena roba. Ove godine je bio odličan urod, čak i najbolji u posljednjih 70 godina od kada se bavim ovim poslom. Također smo zadovoljni otkupnom cijenom" rekao nam je u razgovoru Sušac.
Marija Prlić, šefica Odsjeka za vinogradarstvo i vočarstvo Federalnog agromediteranskog zavoda iz Mostara, kazala nam je da 80 posto smokava iz Hercegovine ode na tržište u svježem stanju, dok se samo 20 posto prerađuje.
Smokve danas u Hercegovini nisu na nivou na kojem bismo mi željeli da bude. Intenzivni zasadi se nalaze na površini oko cca 27 hektara na kojoj je zasađeno blizu 12 hiljada stabala smokava. U svježem stanju se plasira 80 posto smokava, dok se samo 20 posto prerađuje, a u tih 20 posto preovladavaju sušene smokve.
Prlić je istakla da Hercegovina ipak ima jednu prerađevinu od smokava koju šira regija nema i može se slobodno reći da je to autentičan proizvod sa ovih prostora.
"Radi se o tečnom pekmezu od smokava bez košpica. To je jedna dosta zahtjevna prerađevina, ali je autentučna za prostor Hercegovine i nema je nigdje u široj regiji. Dosta smo sajmova posljednjih godina u regiji posjetili, uglavnom su svugdje isti proizvodi od smokava, samo Hercegovina ima taj posebni proizvod - tečni pekmez bez košpica koji se na tržištu dosta dobro pokazao", kazala je Prlić.
