RS planira "sakriti" cigarete s polica? Udar za male trgovce, a nova šansa za crno tržište

U RS-u posluje gotovo 3.000 maloprodajnih mjesta koja prodaju cigarete i druge duhanske proizvode. Za mnoge od njih, naročito kioske i male trgovine mješovite robe, vidljiva izloženost proizvoda preduslov je za stabilne dnevne prihode.

Ti prihodi, kroz akcize i poreze, direktno se slivaju u državnu kasu pa svaka promjena u legalnom prometu istovremeno pogađa i javni budžet.

Upravo zbog toga, veliku pažnju poslovne zajednice privukao je jedan član aktuelnog nacrta Zakona o zaštiti zdravlja u RS. Mjera koja predviđa "skrivanje" duhanskih proizvoda s polica dolazi u trenutku kada su entitet i država bilježili značajan uspjeh u suzbijanju nelegalne trgovine.

Zabrinutost je opravdana - mali trgovci mogli bi izgubiti dio svojih prihoda, a crno tržište dobiti "novu" priliku. Javne rasprave o Zakonu vodile su se tokom augusta, u periodu kada su mnogi odsutni zbog godišnjih odmora, a posljednja od njih zakazana je 22. augusta u Banjoj Luci.

Šta tačno predviđa nacrt Zakona

Član 20.3 dostupnog nacrta Zakona u RS-u navodi: Duhan, duhanski proizvodi i ostali proizvodi za pušenje, u prodajnom objektu ne smiju biti vidno izloženi niti izloženi na bilo koji način pogledu.

To znači da bi ih prodavci morali ukloniti ove proizvode sa vidljivih mjesta i držati ih "ispod pulta" ili na drugim nevidljivim mjestima. Mjera bi se odnosila na sve oblike maloprodaje - od velikih trgovačkih lanaca do kioska i benzinskih pumpi.

Cilj je smanjiti privlačnost duhanskih proizvoda, posebno kod mladih i maloljetnih osoba. Ipak, kada se zagrebe ispod površine, postavlja se pitanje da li je riječ o mjerama koje će zaista postići takav efekat ili koje će otvoriti vrata padu budžetskih prihoda?

Najugroženiji - mali (ali i veliki) trgovci

Ovakve restrikcije predstavljale bi najveći udar za vlasnike kioska i malih trgovina. Finansijski - jer bi troškovi poslovanja usljed prilagodbi poslovnih prostora znatno porasli, ali i egzistencijalni- budući da se pojavljuje mogućnost zatvaranja značajnog broja malih trgovina u kojima u prosjeku radi od dva do pet uposlenika.

"Niska rentabilnost poslovanja malih trgovina i kioska čini ovu djelatnost posebno osjetljivom na sve promjene koje se dese na tržištu. Ako tome dodamo činjenicu da promet duhanskih proizvoda čini preko 70% ukupnog prometa kioska, potpuno je jasno da ovakve promjene direktno ugrožavaju opstanak ovog kanala prodaje. U slučaju da ovaj prijedlog ostane u finalnoj verziji zakona, posljedice mogu biti biti dalekosežne", kazala je za Klix.ba Sanja Blagojević, direktorica Glas-srpski trgovine.

Izloženost proizvoda, naime, ne predstavlja samo marketinški dio priče, već način da se odrasli pušači informišu o proizvodima koje kupuju, njihovim cijenama, na osnovu čega i donose odluku o kupovini.

"Usvajanjem ove zabrane došlo bi do uskraćivanja jednog od osnovnih potrošačkih prava - prava na informaciju", dodaje Blagojević.

Iskustva iz drugih zemalja pokazuju da ovakve zakonske restrikcije same po sebi nisu dovoljne - efekti ovise o širem okviru politika, uključujući kontrolu, inspekcije i edukaciju.

Izuzetak nisu ni nove kategorije proizvoda

Ono što je također zanimljivo je to da zabrana izlaganja ne pravi izuzetak ni po pitanju novih kategorija proizvoda - električnih cigara i proizvoda koji funkcionišu na princip zagrijavanja, a koji se smatraju proizvodima smanjenje štetnosti u odnosu na tradicionalne cigarete.

To može značiti da bi ova zabrana "zamrznula" i razvoj inovacija, kao i dodatne investicije koje dolaze s njima, a što između ostalog nosi promjene i za HORECA sektor.

Dalibor Šajić, predsjednik Udruženja HORECA u RS-u, ističe da bi ovakva mjera otežala rad legalnim prodavcima i otvorila prostor za nelojalnu konkurenciju.

"Ugostiteljski sektor RS-a podržava sve što se radi u korist ljudi i zdravstva, međutim zabrinuti smo jer je riječ o mnogo rigoroznijem zakonu nego u Federaciji BiH. Osim što bi se odrazio kroz smanjenje prometa, ostavlja prostor i brojnim manipulacijama. Potrebno je proći kroz proces prilagodbe kako bi zajednički pronašli najbolje rješenje za očuvanje zdravlja naših gostiju - bez da uzrokujemo štetu ekonomskim tokovima ili činimo veliki ustupak crnom tržištu i sivoj ekonomiji", ističe Šajić.

Šta kaže UIO - hoće li rezultati borbe protiv crnog tržišta "pasti u vodu"

Prema podacima UIO BiH, akcizni prihodi od duhanskih proizvoda predstavljaju značajan izvor budžetskih sredstava za oba entiteta pa tako i samu državu.

Iako je crno tržište još uvijek ozbiljan ekonomski problem, aktivnosti agencija za provođenje zakona su proteklih godina zabilježile određene pomake. No, sada bi to moglo "pasti u vodu". Jer, restrikcije bez adekvatne koordinacije vode unazad, a ne ka naprijed.

"Aktivnosti koje UIO sprovodi već godinama doveli su do značajnog smanjenja crnog tržišta. O tome svjedoči i podatak da je broj od 185 miliona komada izdanih akciznih markica u 2020. godini porastao na 294 miliona komada u 2024. godini. Ovaj trend značajno je utjecao i na rast prihoda države. Opravdana je zabrinutost da li će zabrana izlaganja i stavljanje duhanskih proizvoda 'ispod pulta' otvoriti novi prostor za rast crnog tržišta. Ukoliko se to desi, neminovno će doći do gubitka prihoda od akciza na duhan i duhanske prozvode u BiH pa se samim tim mogu očekivati i puno manja sredstva u raspodjeli prihoda od indirektnih poreza i za Republiku Srpsku", kazala nam je porparolka UIO Darjana Maglov.

Aktuelni nacrt Zakona dovodi proizvođače i trgovce u nepovoljan položaj u odnosu na nelojalnu konkurenciju. Stoga, stav UIO je, ističe Maglov, jasan - prodaja akciznih proizvoda, kao što je bila do sada, mora biti potpuno transparentna i jasna.

"Upravo duhan i duhanske prerađevine koji su prokrijumčareni u BiH su proizvodi koji se najčešće nalaze u skrivenim ladicama i policama, nedostupnim oku javnosti. Mišljenja smo da država treba učiniti sve kako bi se onemogućila prodaja proizvoda na koje nisu plaćene zakonom predviđene dadžbine", dodaje Maglov.

Harmonizacija propisa u Bosni i Hercegovini

Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana u Federaciji BiH strogo zabranjuje pušenje u zatvorenim javnim prostorima, ali ne ograničava vidljivost duhanskih proizvoda na policama.

Ova razlika između RS i FBiH stvara nesigurnost na tržištu - potrošači se mogu naći u poziciji da "pređu" entiteske granice kako bi kupili željeni proizvod, dok trgovci i distributeri snose dodatne troškove i rizik nesinhronizovane primjene inspekcijskih mjera.

U realnosti, harmonizacija stavova na nivou države ili bar međuentitetska koordinacija - u pogledu formatiranja cjenovnika ili uniformisanog sistema inspekcija i sankcija - bila bi korisna kako bi se izbjegle tržišne anomalije, ali i obezbijedilo da se mjere provode pravedno i efikasno.

U konačnici, pitanje nije samo gdje će stajati cigarete u prodavnici, nego kako će RS dizajnirati politiku koja jednako štiti zdravlje građana, prihod državne kase i opstanak malih biznisa.

Ako se taj balans ne pronađe, rizik je da će jedna dobra namjera proizvesti niz neplaniranih posljedica - od gubitka radnih mjesta do jačanja tržišta na kojem nema ni poreza, ni kontrole, ni zdravstvenih upozorenja.