Raste udio javne potrošnje u BDP-u: Institucije mjesta za "uhljebljavanje" stranačkih kadrova
Prema podacima koje smo dobili iz Centralne banke Bosne i Hercegovine konsolidirani rashodi Vlade u odnosu izraženom prema BDP-u iznose 45,3 posto (2010. godina), 44,6 posto (2011. godina), 45,8 posto (2012. godina), 44,8 posto (2013. godina) i 45,9 posto (2014. godina).
Iz Centralne banke BiH ističu kako još uvijek nisu poznati podaci koji se odnose na udio javne potrošnje u BDP-u za 2015. godinu.
Samo državnim institucijama BiH zaposleno je ukupno 22.412 osoba. Od toga, putem jedinstvenog računa trezora, isplaćuju se 9725 plaća pripadnicima Oružanih snaga BiH i 12.687 plaća zaposlenicima bh. institucija.
Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Muris Čičić ističe kako je u ovom kontekstu posebno zabrinjavajuća birokratija u institucijama sistema. Udio javne potrošnje u domaćem bruto proizvodu Čičić dijeli u dvije kategorije i to onu nužnu poput javne potrošnje u koju ulaze Oružane snage BiH, policijske agencije, zdravstveni sektor i slično i na drugoj strani birokratsku javnu potrošnju.
"Broj od 12.687 uposlenika nije veliki, ali to nije kompletan broj. Administracija se proteže i na nivoima entiteta, Brčko distrikta BiH, kantona i općina", rekao je Čičić.
Teško očekivati da će restruktuirati sami sebe
On ističe kako uz glomazan birokratski sektor Bosna i Hercegovina bilježi visok stepen nezaposlenosti.
"Ti ljudi predstavljaju važno glasačko tijelo, a oni donose i odluke tako da teško je očekivati da će oni restruktuirati sami sebe", kazao je Čičić.
Dodaje kako je javni sektor važan i da s toga treba da bude funkcionalan. Podsjeća da efikasni javni službenici i dobar birokratski sistem karakteriše brzo rješavanje zahtjeva, doprinosi donošenju zakona te utjecaj na trgovinske odnose države kroz zakonska rješenja.
"Vrlo je važno imati dobre birokrate, dobre ljude u ministarstvima, ali u BiH nažalost ti ljudi često ne rade svoj posao kako treba i izvor su korupcije. S druge strane nedostaje nam onih koji bi stvarno mogli uraditi ono što se treba", rekao je Čičić.
On posebno ističe da problem predstavlja činjenica da se državne institucije gledaju kao mjesta gdje se mogu "uhljebiti stranački kadrovi".
"Birokratija je veliko opterećenje ako gledamo učinkovitost i brojčanost administracije", smatra Čičić.
Kada administracija postane svrha sama sebi
Na pitanje da li glomazan sektor predstavlja smetnju u funkcionisanju ekonomskog sistema BiH Čičić odgovara potvrdno dodajući kako se u ovom slučaju previše vuče budžetska potrošnja umjesto da se oslobode određena sredstva za privredu.
"Opet ponavljam, predstavlja smetanju ako je administracija sama sebi svrha. Kada birokratija radi svoj posao onda ne predstavljala, nažalost mi znamo da u BiH nije tako", kazao je Čičić.
Brojni ekonomisti pa i Čičić upozoravaju da vlasti konstantnim zapošljavanjem u državnim institucijama kupuju socijalni mir.
"Političke stranke u javnim institucijama zapošljavaju svoje kadrove i ljude bez obzira na njihovu sposobnost, stručnost i potrebu. To je problem gledanja na javni sektor kao na mjesta uhljebljavanja ljudi, a ne kao na sektor koji je veoma važan za napredak društva", dodaje Čičić.
On smatra kako od rezanja javne potrošnje nema ništa. Dodaje da je to samo floskula bh. vlasti koja se proteže od 1995. godine pa do danas.
"Nema govora. Do toga nikada neće u doći ovoj državi. Suviše je jaka sprega između politike i birokratije i interesa klijentelistički grupa. Njima ne pada napamet da režu javnu potrošnju", rekao je Čičić.
Kako smo ranije u više navrata pisali niko u državi nema integralne podatke o tome čime se konkretno bave ljudi čije se plaće isplaćuju iz budžeta. Također, ne postoji ni jedinstveni registar iz kojeg bi se mogli izvući podaci o stepenu obrazovanja uposlenika u organima državne službe na nivo države ili entiteta.
Čičić je kazao kako nam to govori da smo još uvijek poprilično neuređena država koja nema osnovne podatke o državnim službenicima pri tome postavljajući pitanje kako je onda moguće očekivati da te iste institucije znaju koliko je efikasan rad administracije.
"Tome doprinosi i Dejtonska luđačka košulja koja ne dozvoljava da se u ovoj državi bilo šta smisleno uradi", zaključio je Čičić.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
