{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Poljoprivrednici uskoro počinju sjetvu: U RS-u vlasti povećale sredstva, u FBiH čekaju na naplatu

18.3.2018. u 08:06
14
35
Poljoprivrednici uskoro počinju sjetvu: U RS-u vlasti povećale sredstva, u FBiH čekaju na naplatu
14
Poljoprivrednici uskoro počinju sjetvu: U RS-u vlasti povećale sredstva, u FBiH čekaju na naplatu
Foto: Ilustracija
Poljoprivrednici širom BiH počinju se pripremati za sjetvu. Lijepi dani doprinijeli su da ranije zasađena pšenica i ozimo žito te luk dobro napreduju. Ipak, u sjeverozapadnim dijelovima naše zemlje postoji strah da će poplave naštetiti početku proljetnih radova i sjetve.
Dok se u Republici Srpskoj poljoprivrednici koji se bave uzgojem povrća imaju čemu radovati, jer su dobili sredstva veća za 325 posto u odnosu na prethodnu godinu, njihove kolege u FBiH još čekaju da li će im biti isplaćeni poticaji za prošlu godinu, o novoj i ne razmišljaju.

"Poplave još nisu počele praviti veliku štetu, ali prema najavama izvjesno je da će do toga doći. S druge strane, u ostalim dijelovima FBiH uvjeti su idealni za poljoprivredu, jer u zemlji ima dovoljno vlage, a nema mraza pa već za 10-15 dana mogu početi pripreme i sađenje", rekao nam je predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo.

Kada se vremenske prilike ustabile, poljoprivrednici će početi čišćenje i pripremu zemljišta, ali u FBiH s dozom neizvjesnosti. Nadaju se da će ova godina ipak biti bolja od prethodnih kada je riječ o vremenu, ali i odnos vlasti prema ovoj grani privrede.

"Prošle godine je bila suša pa niko nije reagovao. Dok se ne proglasi elementarna nepogoda nemoguće je naplatiti štetu, a to nisu htjeli učiniti. Strahujemo da će isto biti ako sada dođe do poplava. Poljoprivrednici će ponovo ostati bez ičega, jer ovdje niko ne vodi brigu ni o čemu. Poljoprivreda je takva da se za sve radove koje radite na otvorenom možete uzdati samo u Boga, a država bi trebala stajati iza nas tako što će redovno plaćati poticaje te zaštititi domaće proizvođače i domaću proizvodnju. Ali ništa još od toga", kazao je Bićo.

Sretni su što im je konačno isplaćen dug iz 2014. godine, ali se nadaju da će Vlada FBiH konačno odlučiti na sjednici da im isplati dugovanja od prošle godine koja iznose 11,5 miliona KM.

"To bi mnogo značilo poljoprivrednicima, pogotovo sada kada počinje nova sezona sjetve", kazao je Bićo.

U teškoj situaciji su bili i poljoprivrednici iz Republike Srpske koji se bave uzgojem povrća, ali su nakon iscrpnih pregovora s vlastima dobili zaslužene poticaje i povećanje sredstava. Sa 350.000 KM za prodato povrće sada su dobili 1.850.000 KM.

"Konačno smo se izborili i da sve povrtlarske kulture uđu u pravilnik, jer do sada u njemu nisu bili kupus, lubenica, dinja i sl. Također, ove godine ćemo konačno moći povući sav iznos i dogovoreno je pravilnikom da se sredstva isplaćuju svake godine u drugom mjesecu kako bismo mogli uložiti u naredni ciklus proizvodnje", rekao je Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtlara Republike Srpske.

Prije dvije godine svi povrtlari u RS-u su poslovali negativno, jer su bile izrazito niske cijene povrća, a neke kulture su podbacile. Mnogi su razmišljali da napuste svoje njive i odu raditi za platu od 500 KM. Sada se optimizam vratio.

"Povrtlari su bili posljednji, a sada smo na prvom mjestu jer su shvatili značaj uzgoja povrća. Dobit ćemo i sredstva za navodnjavanje, mehanizaciju i plastenike. sve će to pomoći da krenemo u novu sjetvu", rekao je Mastalo.

Prvo će početi sadnju kupusa, luka i krompira, a oni koji imaju plastenike već mogu početi saditi različite povrtlarske kulture. Za razliku od njih, kolegama koje imaju zemljišta na sjeverozapadu zemlje gdje su se izlile rijeke, morat će sačekati duže da započnu pripreme i sadnju zbog prevelike vlage u zemljištu.

"Nekada se po regijama znalo šta se gdje sije, ali danas se jedan proizvođač bavi dvjema ili trima vrstama proizvodnje da bi opstao. Ukoliko ima krave, mora sijati da bi napravio hranu za stoku te se baviti još nekom granom koja je isplativija kako bi pokrio troškove, jer je proizvodnja postala neisplativa", rekao je Bićo.

Sve što proizvedu mali proizvođači ide na domaće tržište, a bh. građani mogu biti sigurni da jedu kvalitetno povrće bez aditiva. Nažalost, domaća proizvodnja pokriva samo 20 posto potreba BiH, a ostalo uvozimo, što je dodatni razlog da vlasti zaštite ovu vrstu proizvodnje.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: