Poljoprivrednici iz Ustikoline prebrodili štete na malinjacima, a sada strahuju od otkupnih cijena
Rad u malinjaku iziskuje velike napore pa se nadaju da će, ako ništa, bar za višemjesečni trud dobiti satisfakciju.
"Ova godina je bila dosta pogubna za maline, prvo što je snijeg kasno pao i uništio nam zaštitnu mrežu, a mraz je oštetio gotovo sve izrasle maline. Na kraju ove cijene koje se pojavljuju 1,50 KM za nas znače propast. S ovom cijenom sumnjam da možemo pokriti ulaganja, a sve je trošak, stajsko đubre, prihrane i zaštite koje smijemo da koristimo pa gorivo.... Napominjem da rad u malinjaku zaista iziskuje veliki trud, a samo 2-3 mjeseca kada je snijeg i mraz imamo pauzu. S cijenom od 3,5 KM maksimalna cijena satnice u malinjaku je 2 KM pod uslovom da se ne plaća radna snaga sa strane", ističe Samira Kunovac.
Kunovci imaju registrovano poljoprivredno gazdinstvo, a uzgoj malina su počeli 2013. godine.
"Išli smo preko Caritasa, a kreditirao nas je Herbos, hladnjača u Ustikolini koja vrši otkup malina, s tim da kredit vraćamo kroz predaju malina. Kreditno smo se zadužili 3.300 KM i uz ulaganje naših novčanih sredstava, a bilo nam je neophodno blizu 5.000 KM. Sve poslove u vezi sa sadnjom i radom u malinjaku smo radili uz stručni nadzor Caritasa jer nismo imali nikakvog predznanja o malinama", priča Samira.
Cijenama su do sada bili relativno zadovoljni.
"Pa opet smo bili zadovoljni do sada, osim što smo za prošlogodišnje predate maline morali čekati isplatu do aprila ove godine. U odnosu na rad i vrijeme koje se mora provesti u malinjaku, ne može se govoriti o nekoj ekonomskoj računici, ali smo primorani da na neki način ostvarimo dodatnu zaradu. U berbi malina angažujemo i našu djecu tako da naš malinjak površine 1.560 kvadrata uspijemo sami obrati. Pošto su kod nas maline polka, one počinju sazrijevati krajem jula i beremo sve do prvih mrazeva. Godine 2015. smo dobili certifikat da zadovoljavamo standarde i kvalitet za integralnu proizvodnju, gdje se sva tretiranja, prihrana i zaštita malina moraju strogo kontrolisati i moramo voditi dnevnik rada u malinama", ističe Samira.
Maline su ovoj porodici značajan izvor prihoda, a osim toga bave se i plasteničkom proizvodnjom.
"Imam i plastenik od 100 kvadrata u koji sadim papriku za ajvar i paradajz. Pravim pekmez od slatkih jabuka i pekmez od zukve koji je veoma tražen proizvod", kaže ova vrijedna domaćica.
