Radite u Njemačkoj i planirate penziju sa 63 godine? Nova inicijativa predviđa znatno niža primanja

Ovakva mjera imala bi ogroman utjecaj na tržište rada i socijalni sistem s obzirom na to da je opcija ranijeg penzionisanja izuzetno popularna - prema zvaničnim statistikama, nedavno je gotovo svaka peta osoba u Njemačkoj u penziju otišla upravo sa 63 godine.

Njemačka se već godinama bori s rastućim demografskim problemima, manjkom kvalifikovane radne snage i sve većim opterećenjem penzionog fonda usljed odlaska brojne "baby boomer" generacije s tržišta rada.

Model odlaska u penziju sa 63 godine, uveden prvenstveno za dugogodišnje osiguranike s najmanje 45 godina radnog staža, Centralna banka već duže vrijeme posmatra kao preskup teret za državu.

Prema ocjeni ekonomista centralne banke, trenutna umanjenja (penali) za one koji se odluče na ranije napuštanje posla nisu dovoljna da kompenzuju duži period isplate penzija i manjak uplata u sistem.

Zbog toga Bundesbank predlaže uvođenje znatno oštrijih odbitaka kako bi se prijevremeni odlazak u penziju učinio finansijski manje privlačnim, a radnici motivisali da ostanu aktivni do zakonske starosne granice.

Ukoliko bi zakonodavci usvojili preporuke Bundesbanke, oni koji se ipak odluče povući sa 63 godine morali bi računati na trajno i osjetno niže mjesečne iznose penzija tokom cijelog života.

Prijedlog je već izazvao burne reakcije sindikata i socijalnih udruženja, koji upozoravaju da bi drastičnije rezanje primanja najviše pogodilo radnike u fizički zahtjevnim industrijama poput građevinarstva, njege i teške industrije, koji često iz zdravstvenih razloga ne mogu raditi do punih 67 godina.

S obzirom na to da u Njemačkoj živi i radi stotine hiljada radnika porijeklom iz Bosne i Hercegovine i regiona, svaka promjena u regulisanju prijevremenog penzionisanja direktno se tiče i velikog dijela balkanske dijaspore koja računa na ovu opciju pri kraju radnog vijeka.

Prema važećim pravilima u Njemačkoj, za svaki mjesec prijevremenog penzionisanja primjenjuje se trajni odbitak od 0,3 posto (3,6 posto na godišnjem nivou).

To znači da osoba koja se odluči penzionisati sa 63 godine, umjesto sa zakonski predviđenih 67, trenutno gubi 14,4 posto od svoje pune zarađene penzije.

Međutim, ekonomisti smatraju da je taj procenat nerealan i neodrživ s obzirom na sve duži životni vijek pa predlažu povećanje mjesečnog odbitka na 0,4 do 0,5 posto (odnosno pet do šest posto godišnje).

U tom slučaju, ukupno trajno umanjenje popelo bi se na drastičnih 20 do 24 posto.

Prevedeno u konkretne cifre, radnik koji ima pravo na punu penziju od 1.500 eura, trenutno prijevremenim odlaskom sa 63 godine dobija oko 1.284 eura (odbitak od 216 eura).

Po prijedlogu Bundesbanke, njegov mjesečni iznos pao bi na 1.140 do 1.200 eura, što znači gubitak i do 360 eura svakog mjeseca – trajno, bez mogućnosti naknadnog vraćanja na puni iznos nakon navršenih 67 godina.