Kompanija EFT je od Vlade Republike Srpske dobila koncesiju za gradnju navedene hidroelektrane, a radovi na izgradnji pristupnih puteva su počeli čak i prije dobijanja potrebnih dozvola, odnosno završetka eksproprijacije zemljišta.
"No, u međuvremenu se nije odmaklo dalje od početka izgradnje pristupnih puteva, koji su trebali biti završeni prije čak tri godine. I baš kao što se koncesionar, uz nesebičnu pomoć vlasti RS, ponašao bahato prema onima koji su upozoravali na sve nedostatke ovog projekta, tako je izgleda i Majka Priroda odlučila da "prodrma" one koji su pomislili da su nedodirljivi", ističu iz udruženja Zeleni Neretva iz Konjica.
Pojašnjavaju da od samog početka radova, investitor nailazi na velike probleme sa nestabilnim tlom u zoni gradnje, te česta klizišta onemogućavaju izvođenje građevinskih radova. Klizišta su posebno izražena u donjem dijelu gradilišta, ispod sela Ljusići, gdje su predviđeni hidrotehnički objekti: tunel, vodostan, cjevovod i mašinsko postrojenje (turbine, generatori i dr.)
"Inače, ovakvi slučajevi nisu rijetki pri gradnji velikih brana, jer investitori zbog uštede često ne provode geološke istražne radove i time ulaze u vlastiti poslovni rizik, ali i generišu ogroman rizik ugrožavanja životne sredine", navode iz ovog udruženja.
Pojašnjavaju da prilikom odvijanja procedure izdavanja ekološke dozvole za ovaj projekat nadležno ministarstvo Vlade RS nije uvažilo mnoštvo primjedbi nevladinih ekoloških udruženja, te je uz niz zakonskih propusta dodijelilo dozvolu investitoru. Navode da su rezultati takvog odnosa vidljivi su gotovo na svakom koraku ovog područja. Prirodno korito Neretve je zatrpano materijalom sa gradilišta, a ekološke štete su nemjerljive. Velika klizišta tla u Ljusićima, izazvana građevinskim radovima, prijete da obrušavanjem čitavih brda oko Neretve izazovu katastrofu ogromnih razmjera. Slična pojava se desila 30-tih godina prošlog stoljeća kada su klizišta na ovom području zaustavila Neretvu i izazvala "plavni val" nizvodno, a koji je potopio Konjic i druga naselja uz Neretvu.
"S obzirom na to da se investitor i nadležne institucije nisu oglasili po navedenom pitanju, informacije se mogu dobiti isključivo od mještana Uloga koji imaju smjelosti da progovore o ovom problemu", kažu članovi udruženja Zeleni Neretva, te dodaju kako su se i oni i predstavnici udruženja Terra Dinarica iz Sarajeva mogli lično uvjeriti u ove tvrdnje prilikom nedavne posjete ovom području.
Trenutno je na gradilištu, navode, prisutno tek nekoliko uposlenika firme zadužene za ispitivanje kvalitete tla (podizvođač radova), pri čemu se vrši uzimanje uzoraka tla u cilju pronalaska boljih lokaliteta za pozicioniranje navedenih tehničkih objekata, koji su prema projektnom rješenju predviđeni za gradnju nepunih stotinjak metara uzvodno od entitetske linije.
"Indikativno je da bi se na ovaj način izvršile značajne izmjene projektnog rješenja, a prema neslužbenim tvrdnjama mještana Uloga već je izmjenjena lokacija glavne brane u Nedavićima. Ipak, najzanimljivijom se čini tvrdnja da bi investitor, u slučaju nepronalaska kvalitetnog tla za gradnju tehničkih objekata - što je veoma izvjesno - novu lokaciju potražio nizvodno od entitetske linije, na području opštine Konjic (FBiH). Iako ovaj put ne želimo spominjati kontroverze, koje od početka prate ovaj sporni projekat, ipak moramo naglasiti da bi alokacijom projekta preko entitetske linije nastale sasvim nove okolnosti, ne samo sa tehničkog aspekta, nego i na političkom i administrativnom nivou", poručuju iz udruženja Zeleni Neretva.
