Novi detalji plana kojim bi se Kanton Sarajevo trebao preobraziti: Namjerava se uspostaviti i laka željeznica

Vlada KS je nosilac izrade ovog jednog od najznačajnijih dokumenata za razvoj dok je Zavod za planiranje razvoja KS izradio spomenuti nacrt.

Napomenuto je da je ovaj dokument trebalo izraditi 2015., kada je istekao urbanistički plan iz 1980-ih godina. Direktor Zavoda Faruk Muharemović tvrdi da je proces izrade novog urbanističkog plana, koji će na snazi biti do 2030., bio jedan od najtransparentnijih procesa od 1949., kada je Zavod formiran. Podsjetio je da je Zavodu u tom procesu pomogao i prestižni ciriški univerzitet ETH.

Također je podsjetio da su javne rasprave po općinama bile od 25. marta do 15. aprila prošle godine, a da je centralna javna rasprava bila 16. aprila. Poslije toga, kako je ispričao, imali su okrugle stolove s Arhitektonskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu (UNSA), Asocijacijom arhitekata (AA), vladinim i nevladinim organizacijama itd., želeći dobiti što više sugestija i primjedbi.

O primjedbama

Istakao je da je Vlada odlučila rok za prijem primjedbi produžiti s 31. maja do početka oktobra prošle godine. Naveo je da su sve te primjedbe uvrštene u bazu podataka, a zatim se osvrnuo na njih.

"Njih 90 posto se odnosilo na promjenu namjene zemljišta. Tražilo se da ono što je planirano da bude poljoprivredno, šumsko i urbano zelenilo bude građevinsko zemljište, da planirane mješovite zone budu zone stanovanja, da planirana društvena infrastruktura bude stambena i stambeno-poslovna zona, da planirano područje za sport i rekreaciju također bude stambena zona. Nadalje, tražena je promjena kategorija stanovanja iz individualnog u mješovito", obrazložio je Muharemović.

Naglasio je da se dio primjedbi uopće nije odnosio na urbanistički plan, tj. na ovaj planski dokument. Za njega je bio očekivan, kako je ocijenio, ogroman broj primjedbi, s obzirom na to kakav je značaj dokumenta.

Ukazao je da je na protokolu Zavoda zaprimljeno 706 dopisa, s tim da je svaki od njih sadržavao više primjedbi, a obrađene su 984 primjedbe. Predstavio je brojčanu strukturu tih primjedbi po općinama i drugim relevantnim akterima:

- Stari Grad 59 dopisa, 68 primjedbi obrađeno, 16 prihvaćeno, dvije djelomično prihvaćene, 50 nije prihvaćeno;

- Centar 76 dopisa, 33 primjedbe obrađene, pet prihvaćeno, četiri djelomično prihvaćene, 24 nisu prihvaćene;

- Novo Sarajevo 23 dopisa, 37 primjedbi obrađeno, osam prihvaćeno, tri djelomično prihvaćene, 26 nije prihvaćeno;

- Novi Grad 74 dopisa, 50 primjedbi obrađeno, 17 prihvaćeno, 26 djelomično prihvaćeno, 47 nije prihvaćeno;

- Ilidža 93 dopisa, 80 primjedbi obrađeno, 18 prihvaćeno, šest djelomično prihvaćeno, 56 nije prihvaćeno;

- Vogošća 174 dopisa, 207 primjedbi obrađeno, 53 prihvaćeno, 48 djelomično prihvaćeno, 106 nije prihvaćeno;

- Hadžići 20 dopisa, 27 primjedbi obrađeno, 11 prihvaćeno, sedam djelomično prihvaćeno, devet nije prihvaćeno;

- Ilijaš 64 dopisa, 93 primjedbe obrađene, 31 prihvaćena, 37 djelomično prihvaćeno, 25 nije prihvaćeno;

- Trnovo dva dopisa, dvije primjedbe obrađene, dvije prihvaćene, dvije su djelomično prihvaćene, nema neprihvaćenih;

- Ministarstva i javne ustanove 15 dopisa, 105 primjedbi obrađeno, 23 prihvaćeno, 38 djelomično prihvaćeno, 42 nisu prihvaćene;

- Udruženja te fizička i pravna lica 106 dopisa, 234 primjedbe obrađene, 16 prihvaćene, 42 djelomično prihvaćene, 156 nije prihvaćeno.

Kada je u pitanju procentualna struktura, ukupno je prihvaćeno 20,33 posto primjedbi, djelomično prihvaćeno 24,13 posto te nije prihvaćeno 55,54 posto.

Osim toga, kako je Muharemović istakao, 15 posto primjedbi se odnosilo na ono što je već sadržano u Nacrtu urbanističkog plana i za šta se utvrđenom metodologijom uvrštava u kategoriju neprihvaćenih. Nadalje, kazao je da su 17,48 posto primjedbi bile one koje nisu predmet urbanističkog plana.

Pitali smo ga koje primjedbe su bile najučestalije, a koje su odnosile na prenamjenu zemljišta.

"Njih 90 posto su bile one koje su se odnosile na vlasničke parcele. Kontraargumenti su bili tipa: 'Hajde da ja napravim kuću, a da susjedna parcela bude zelena površina'. To nije u redu i to nije argument Zbog toga samo pravili balans, uzimajući u obzir veće zelene površine, ali nismo mogli dozvoliti da sve bude zelena površina. Imamo dovoljno zemljišta, samo ga moramo koristiti na pravi način, što podrazumijeva da to ne bude na nečiju štetu", rekao je.

Kao razlog zašto je bio usporen izrade Nacrta urbanističkog plana istakao je apelaciju Općine Novi Grad Sarajevo pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine. Sud je odbio ovu apelaciju, konstatirajući da nisu povrijeđena prava lokalnih zajednica u donošenju urbanističkog plana.

Šta je planirano

Kantonalni premijer Nihad Uk (NS) je govorio o tome šta je planirano urbanističkim planom nakon javne rasprave. Prvenstveno se osvrnuo na cestovnu infrastrukturu.

"Glavna gradska saobraćajnica od Ilidže do Starog Grada je iscrpljena s urbanističkog aspekta. Želimo stvoriti nove mogućnosti, kao što je povezivanje Stupa s Koridorom 5C te povezivanje Zelenom longitudinalom preko Parka šuma Hum, Betanije i Sedrenika. Planirana je centralna zona koja će biti povezana sa Šestom transverzalom, kao i povezivanje Istočnog Sarajeva s Vogošćom preko Prve i 12. transverzale", naglasio je.

Uvjerava da je u potpunosti ispoštovan koncept 15-minutnog grada koji podrazumijeva da sve ono što je potrebno stanovništvu bude dostupno s do 15 minuta pješačenja. Naglasio je da je planirana izgradnja novog gradskog centra, kao i uspostavljanje mjesnih centara.

"Planirana je izgradnja novog gradskog centra, a kojim će se povezati Stup, Azići i Rajlovac, a kako bi se rasteretio postojeći centar grada. To bi trebalo značiti i premještanje pojedinih administrativnih zgrada kako bi taj dio Kantona zaživio. Predviđeno je formiranje mjesnih centara u prigradskim, odnosno padinskim dijelovima grada, kao što su Zabrđe, Boljakov Potok, Sedrenik itd. Mjesni centri će biti okosnica naselja, bez potrebe da građani češće putuju vozilima javnog prijevoza, ličnim automobilima itd.", izjavio je.

Kako je konstatirao Uk, posebno je ambiciozan plan ozelenjavanja.

"Naime, 10 metara kvadratnih (m2) zelenila po osobi će biti u užem gradskom jezgru dok će u ostatku Kantona biti 30 m2 po osobi. To je značajno više od evropskih prosjeka i minimuma. U Evropskoj uniji mora biti minimalno devet m2 po osobi", tvrdi.

Istakao je da će se planom nastojati i postići da stanovništvo što manje koristi privatne automobile.

"Dakle, da bude što manje saobraćajnica, a da što više bude pješačkih i biciklističkih površina. Zbog toga će se nastaviti veliki napori u razvoju javnog prijevoza. Pa je tako plan da se tramvajska mreža širi u dva pravca. Jedan pravac je prema Dobrinji, i to preko Aerodromskog Naselja, praveći prsten preko Otoke. Drugi pravac je prema Stupu, i to povezivanjem Rajlovca i Azića", objasnio je.

Nadalje, ukazao je da je namjera uspostaviti laku željeznicu, ali da se precizira na koji način to postići.

"Prijedlog je da se Vogošća lakom željeznicom poveže sa centrom gradom. Osim toga, plan je nastaviti širiti trolejbuski mrežu kao nadopunu za tramvajski prijevoz. Predviđeno je uspostavljanje trolejbuske linije prema Nedžarićima i Stupu. Naravno, autobusi i minibusi će saobraćati tamo gdje nije moguće uspostaviti tramvajski i trolejbuski prijevoz", kazao je.

Uk je zadovoljan time što je planirano da u Doglodima bude najveća poslovna zona u Bosni i Hercegovini. On i Muharemović očekuju da urbanistički plan bude usvojen tokom sljedeće godine.