Rezultati istraživanja
93

Nijemci izračunali ekonomski učinak javnog prijevoza: Jedan euro donosi tri eura

Piše: B. R.
Studijom MCubea utvrđeno da ekonomski učinak javnog prijevoza godišnje iznosi 75 milijardi eura (Foto: EPA-EFE)
Studijom MCubea utvrđeno da ekonomski učinak javnog prijevoza godišnje iznosi 75 milijardi eura (Foto: EPA-EFE)
15.05.2025.
Mnogi Nijemci smatraju da njihova država nedovoljno ulaže u javni prijevoz. Međutim, rezultati jedne studije govore da je itekako ekonomski opravdano ulagati u javni prijevoz.

Naime, istraživanjem, koje je konsultantska kuća MCube pri Tehničkom univerzitetu u Minhenu provela uime Njemačkih željeznica (Deutsche Bahn), utvrđeno je da jedan euro investiran u autobuse, regionalne vozove ili tramvaje donosi njemačkoj privredi tri eura. Utvrđeno je i to da ekonomski učinak javnog prijevoza godišnje iznosi čak 75 milijardi eura, da se otvaraju radna mjesta i stvaraju prihodi na drugim mjestima.

Autori studije su ukazali na to da je dodatna vrijednost javnog prijevoza vjerovatno znatno veća jer se njegovi njegovi pojedini učinci nisu mogli razmotriti iz metodoloških razloga. Posredna vrijednost koja nastaje investiranjem u javni prijevoz ogleda se u djelatnostima koje su povezane s njim. To su npr. proizvođači vozova, distributeri energije i pružatelji informaciono-tehnoloških (IT) usluga.

Za podsjetiti je na to da se dobrim javnim prijevozom povećava turistička atraktivnost i privlačnost privrednih subjekata na tržištu rada. Samo ovo posljednje dejstvo javnog prijevoza čini, kako je zaključeno studijom, četvrtinu od njegove ukupne dodatne vrijednosti.

"Iznad svega, ostvaruju se uštede jer se njime smanjuje broj saobraćajnih nesreća, količina zemljišta koja se koristi, buka, zagađenje zraka i emisija ugljendioksida (CO2). Ako bi se trenutni učinak javnog prijevoza u potpunosti prebacio na privatni motorizirani transport, nastao bi dodatni trošak od devet milijardi eura godišnje", naglasio je koautor istraživanja i generalni direktor MCubea Oliver May-Beckmann.

No, istraživači su istakli to da dobijeni podaci imaju određene nedostatke. Odnose se na 2019., tj. period prije pandemije koronavirusa te su neki od njih nastali na osnovu procjena, odnosno nisu statistički utemeljeni. Ipak, to su objektivni i metodološki usklađeni podaci, piše tagesschau.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Možda vas zanima