Na području Pelagićeva sve više površina zasijano suncokretom, daju se i podsticaji od 500 KM

Pelagićevo je poznato po raznolikoj poljoprivrednoj proizvodnji, a na području te općine dominiraju kukuruz, pšenica, ječam, zob te u određenoj mjeri duhan.

Načelnik Odjeljenja za privredu, poljoprivredu i zajedničke poslove Općine Pelagićevo Milutin Pantić, koji se i sam bavi poljoprivredom, kaže da je na području te općine trenutno oko 120 registrovanih poljoprivrednih proizvođača.

"Pošto smo slabo razvijena općina, glavno zanimanje ljudi koji ovdje žive je poljoprivreda. Posljednjih godina aktuelni su usjevi uljarica to jeste suncokreta te je sve više novih površina pod suncokretom jer proizvođači imaju zagarantovan otkup brčkog proizvođača Bimala", kazao je za Fenu Pantić.

Smatra da uzgoj ove kulture treba potencirati, ističući da je zemljište na području te općine pogodno za usjeve soje i suncokreta kao vodeće uljarice za proizvodnju ulja.

"Na svjetskom tržištu manjak je ulja i mislim da bi trebali forsirati kao općina da se što više površina zasije uljaricama. Općina Pelagićevo svim proizvođačima odnosno poljoprivrednim gazdinstvima daje posticaj od 500 KM", ističe Pantić.

Ovih dana poljoprivrednici na području te općine izražavaju zadovoljstvo dobrim prinosima pšenice i zobi.

"Imali smo dobar prinos pšenice, negdje oko šest tona je bio prosječni prinos. Kukuruz je ove godine podbacio jer nije bilo kiše. Usjevi zavise i od agrotehničkih mjera, koliko je uloženo i kako se pristupilo usjevu. Sam rod kukuruza je definitivno prepolovljen, ipak očekujemo solidan prinos", navodi Pantić.

S obzirom da ni ova sezona nije prošla bez izazova, iskusni proizvođači podsjećaju da je danas teže nego ikada biti poljoprivrednik jer su veliki troškovi ulaganja, kao i repromaterijala dok su niske otkupne cijene žitarica.

Sedamdesetogodišnji Kosta Sofić, dugogodišnji poljoprivrednik iz Pelagićeva, obrađuje šest hektara i kaže da nikad nije bilo teže baviti se ovim poslom. Ipak, kaže da je zadovoljan ovogodišnjim prinosom pšenice.

"Nemamo garantnih otkupnih cijena žitarica, sve radimo samoinicijativno. Naišle su krizne i sušne godine, a dosta nas i uvoz guši. Veći poljoprivredni proizvođači dobivaju podsticaje od Općine, a mi koji nemao veliki posjed zasijanog zemljišta prepušteni smo sami sebi", navodi Sofić koji sije za lične potrebe, a nešto uspije i prodati.