Privreda
1

Maglić je jedna od najatraktivnijih destinacija za ljubitelje uspona

FENA
Maglić je najviši vrh u BiH i jedna od najatraktivnijih destinacija koja tokom cijele godine privlači ljubitelje uspona, ali i ostale zaljubljenike nedirnute prirode kako iz naše države, tako i inozemstva. Prelijepi pejzaži i bogatstvo endemičnim biljkama ne ostavljaju nikoga ravnodušnim.

Planina s 2.386 metara nadmorske visine udaljena je od Tjentišta (općina Foča) oko 15 kilometara i do njenog vrha je moguće doći iz tri pravca od kojih svaki zahtijeva poseban oprez.

Član Planinarskog društva "Treskavica" i zaljubljenik prirode Ejub Fako kaže za Agenciju FENA da je ljepotu Maglića teško riječima opisati, ali i upozorava da doza opreza uvijek mora postojati.

On kaže da je prvi, i najlakši, pravac s Trnovačkog jezera (1.517 mnv) prilagođen mogućnostima svih ljubitelja prirode a do vrha Maglića može se doći za oko četiri sata laganog hoda, uz sipar iznad jezera.

Drugi pravac je s obližnjeg Vučeva, s poznatog izletišta Dernečište tzv. poštanskom stazom koju je 1976. godine uradilo PD "BH Pošte", složeniji je i ima četiri sajle uz pomoć kojih se može doći do vrha.

"Treća staza vodi s Prijevora na vrh Maglića, najekstremnija je, najteža. Sajle na tom dijelu nisu popravljene već više od dvedeset godina. To je sad adrenalinska staza namijenjena isključivo za iskusne planinare", kazao je Fako.

Do Dernečišta i Prijevora može se doći i osobnim automobilom, preko Dragoš-sedla, odakle se pruža najljepši pogled na vodopad Skakavac i prašumu Perućica, a tu je i grob narodnog heroja i potpredsjednika AVNOJ-a Nurije Pozderca.

Maglić je dinarska planina na granici BiH i Crne Gore, oko 30 km jugozapadno od Foče. Najviši vrh planine je Veliki vitao (2.396 m) u Crnoj Gori, dok je na bosanskoj strani planine najviši vrh Maglić na 2.386 mnv.

Planina je omeđena rijekom Sutjeskom na zapadu, planinom Volujak na jugozapadu, rijekama Drinom i Pivom, odnosno platoom planine Vučevo na sjeveroistoku te crnogorskom planinom Bioč na jugoistoku.

Maglić je obrastao bukovom i crnogoričnom šumom. Gornja šumska granica je na oko 1.600 m, a iznad te visine je plato s pašnjacima i brojnim grebenima i visovima.

Maglić je u sastavu Nacionalnog parka Sutjeska u kojem je i prašuma Perućica, najveća u Evropi i puna endemičnih biljaka.

"Tu postoje tri -četiri vrste crnog bora koji samo rastu u podnožju Maglića, u prašumi Perućica te bor krivulj kojim je obrastao cijeli Maglić", kazao je Fako.

Ove godine Nacionalni park "Sutjeska", Trnovačko jezero i vrh Maglić posjetilo je oko šest i po hiljada planinara i ljubitelja prirode iz cijelog svijeta.

Na Trnovačkom jezeru, Prijevoru i Dernečištu zainteresiranim ljubiteljima prirode na raspolaganju su šatorski kampovi te hotel "Mladost" u Nacionalnom parku "Sutjeska".

"Svi koji posjete Trnovačko jezero i Maglić prođu dijelom prašume. Moguć je i eksluzivni prolazak kroz prašumu Perućica, uz novčanu naknadu i u pratnji profesionalnog vodiča. Tu se moraju strogo poštovati pravila", kazao je Fako.