Koja sve unapređenja u poslovanju donosi novi Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima
Adis Muhović, direktor Centra za politike i upravljanje (CPU), podsjeća kako su još 2015. godine počele pripreme za donošenje ovog zakona, a u februaru 2020. godine Prijedlog se našao na glasanju u Domu naroda, ali nije dobio potrebnu većinu. Nedostajao je samo jedan glas.
"U međuvremenu je počela pandemija i svi su nedostaci važećeg zakona postali vidljiviji. U vrijeme krize postali su toliko bolni da su obrtnici u očaju počeli lično da vuku za ruke parlamentarce i da im se žale na brojna ograničenja s kojima se suočavaju i koja su dovela u pitanje održivost njihovog poslovanja. Čak 500 dana nakon pada u Domu naroda parlamentarci koji su bili suzdržani tražili su od Vlade FBiH da Prijedlog zakona ponovo uputi u proceduru, i to po hitnom postupku, kako bi mu ovaj put dali podršku", kaže Muhović.
Muhović je izdvojio nekoliko najznačajnijih unapređenja koja donosi novi zakon, a jedno od njih je omogućavanje vanjskotrgovinskog poslovanja obrtnika. Ovo u praksi znači da će obrtnici moći dobiti carinski broj, a time će biti u mogućnosti da uvoze repromaterijal i izvoze svoje proizvode. Samom činjenicom da više neće morati koristiti posrednike, cijena tog dijela poslovanja će biti znatno niža.
"S druge strane, svi freelanceri koji su do sada htjeli registrovati obrt kako bi izvozili usluge i plaćali doprinose za koje dobijaju stvarnu uslugu socijalnog osiguranja, a to nisu mogli jer obrt ne može da primi uplatu iz inostranstva, sada će to biti u mogućnosti. To je za njih odlična vijest jer 96,3 posto freelancera radi za strane klijente", istakao je te dodao kako će prvi put biti omogućeno obavljanje pojedinih vrsta obrta i bez stručne spreme.
To znači da će, ukoliko ovaj zakon prođe Dom naroda, biti ukinuto licenciranje za registraciju obrta, koje je velikim dijelom sprečavalo osobe, posebno mlade ljude, da registruju željeni obrt, pa će bez nekih nepotrebnih administrativnih prepreka moći otvoriti obrt iz djelatnosti koju znaju raditi i za koju neko želi da ih plati, bez obzira na to o čemu se radi.
"Dok god ne mislite preko noći postati ljekar ili advokat (za ova zanimanja posebni propisi još važe), započinjanje poslovanja će vam biti mnogo lakše i niko vam neće tražiti validnu diplomu", kaže Muhović.
U novom Prijedlogu zakona skraćena je procedura i pojednostavljena registracija obrta, ograničen je rok za izdavanje rješenja, gdje će rad moći početi samo dva dana nakon predavanja dokumentacije. Uvedene su i sankcije za odgovorne službene osobe koje u propisanom roku ne donesu rješenje.
"Trenutno, da biste otvorili obrt u Federaciji morate pokucati na 12 ili 13 vrata i to na 8 ili 9 adresa, dok se u RS-u mora pokucati na 7 ili 8 vrata, na 6 ili 7 adresa. Rješenjem u novom zakonu omogućeno je da službenici pribavljaju dokumentaciju po službenoj dužnosti, tako da ćete u FBiH imati isto ili manje stvari za obaviti nego u RS-u. Time ćete uštedjeti vrijeme, novac i živce", poručuje Muhović.
Ograničeno je i izvršenje nad imovinom obrtnika te je novim rješenjem u Prijedlogu zakona ono ograničeno, tako da imovina koja je potrebna za život i poslovanje ne može biti dio izvršenja. Obrtniku je ovim Prijedlogom omogućeno obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju osnovne djelatnosti ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnosti obuhvaćene rješenjem o obavljanju obrta.
"Prema trenutnom zakonu, ako uđete kod sajdžije, automehaničara ili u neku drugu uslužnu radnju, možete dobiti uslugu (popravke), ali ne i kupiti rezervni dio. Naravno, vi kao klijent očekujete punu uslugu, a da bi vam omogućili adekvatnu uslugu, obrtnici ulaze u 'prekršaj prodaje', zbog čega često dobijaju kazne ako ih uhvate s izloženom robom, ali istovremeno nikada ne izdaju račun za prodatu robu, pa je nepovjerenje kupaca prema takvoj robi bespotrebno, ali često, a u biti je neizdavanje računa posljedica zakonskih ograničenja. Novim rješenjem vlasnik uslužne djelatnosti će moći legalno nabaviti rezervni dio te će vam ga moći prodati i za to uredno izdati fiskalni račun. Time će se pored manjeg prostora da inspekcije redovno kažnjavaju obrtnike, smanjiti i siva ekonomija na koju su obrtnici prisiljeni nelogičnim zakonom", pojasnio je Muhović.
Omogućeno je fizičkim osobama i penzionerima nediskriminatorno obavljanje obrta u vidu dodatnog i dopunskog zanimanja. Tako će novim rješenjem sve osobe u penziji moći registrovati dopunsku djelatnost, čak i ako penziju nisu stekle sa 65 godina starosti ili 40 godina radnog staža.
Predviđen je obrtni registar koji će sadržavati podatke o obrtnicima i osobama koje obavljaju srodnu djelatnost i domaću radinost i bit će obavezan. U Federaciji BiH trenutno ima oko 51 hiljada aktivnih obrta, ali trenutna je evidencija obrtnika loša i nije moguće sa sigurnošću znati koliko tačno obrtnika posluje u FBiH.
Novim Prijedlogom zakona definisano je da članovi zajedničkog domaćinstva mogu pomagati u obavljanju obrta bez zasnivanja radnog odnosa na način da rade u njegovom prisustvu.
"Ako se utvrdi da obrtnik nije koristio privremeni prestanak, obustavi obrt duže od 6 mjeseci i ne ostvaruje prihod od prometa i ako obrtnik duže od 6 mjeseci ne obračunava i ne plaća porezne obaveze, obrt će biti ugašen po sili zakona. Dakle, ako obrtnik prestane raditi i plaćati poreze iz bilo kojeg razloga, njegov će se obrt ugasiti po sili zakona, a da on ne treba ili ne mora to učiniti. Nema više obaveze izdavanja obrtnice kao isprave. Ova isprava je obavezna po trenutno važećem zakonu, ali zbog tehničkih prepreka uopšte nije izdavana. Njeno ukidanje rezultira jednim parafiskalnim nametom manje u odnosu na postojeći zakon", pojasnio je.
Članarina, odnosno visina članarine, Obrtničkoj komori je umanjena u odnosu na važeći zakon. Pored vlasnika ostvarenog patentnog prava, obrt može osnovati i vlasnik industrijske svojine.
"Obrt se ovim zakonom ne može prodati, nego samo prepustiti članu porodice ili u suprotnom ugasiti. To je potrebno u narednom periodu omogućiti, iako se prijenos obrta i sada radi u nekoj sivoj zoni, prijenosom obrtnice. Zašto je ovo loše? Pa, vrlo jednostavno, ako se želite povući iz posla i prodati nekom svoj obrt kao uspostavljeni lokalni brend, a brend ima svoju cijenu, to nećete biti u mogućnosti da uradite. To nije loše samo zbog gubljenja vrijednosti brenda, već i zbog činjenice da se gubi trag i tradicija poslovanja – veoma važna vrijednost u poslovnom svijetu. Ako neko ima obrt 40 godina i želi u penziju, to je tradicija koja se ne može kupiti novcem i to je vrijednost koja se ne može nadomjestiti. Bez potrebe ugasiti takav funkcionalni obrt je grijeh, kao i posjeći zdravo drvo staro 40 godina", kaže Muhović.
Još nedostaje da se bolje definiše da je obrtnik samozaposlena osoba, kako bi se na taj način bolje definisao položaj samozaposlenika u radnom i privrednom zakonodavstvu, a što je obaveza BiH u procesu EU integracija.
"Novi zakon je izuzetno dobar i bolje je usvojiti ovakav zakon i pored nekoliko uočenih nedostataka nego odgađati njegovo usvajanje za duži period i uskratiti obrtnicima koristi koje bi dobili usvajanjem i primjenom zakona", zaključio je Muhović.
Budućnost je u obnovljivoj energiji: Monteri solarnih panela postaju sve traženiji u BiH
