Privreda
20

Gazprom poručio Briselu: Počnite da polažete cijevi prema Turskoj

SRNA
Foto: EPA
Foto: EPA
Evropa je u šoku nakon što je Gazprom poručio Briselu da počne da gradi gasne cijevi prema Turskoj, jer od 2020. godine preko Ukrajine neće biti nikakvog tranzita.

Dugo se u Briselu, ali i u cijeloj Evropi, vjerovalo da je odustajanje od Južnog toka samo "lukavi potez" Vladimira Putina koji diže cijenu tom gasovodu - procjenjuju evropski i ruski stručnjaci.

Ali, taj zaokret sve više liči na stvarnost. Odustajanje od tranzita gasa preko Ukrajine izgleda sasvim realno, jer osim ekonomskih rizika za Moskvu postoje i politički razlozi.

Nijedna postojeća varijanta tranzita preko Ukrajine ne garantuje stabilno isporučivanje gasa Europi, navode ruski izvori.

Gazprom je najzad zauzeo čvrst stav i postavio Evropi ultimatum - smatra Ivan Kapitonov, docent katedre za državno regulisanje ekonomije Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju.

Prema njegovim riječima, sada rizike realizacije projekta snose evropski partneri.

"Vidimo primjer jačanja pregovaračke pozicije ruske strane, potkrepljen snažnim argumentima", smatra on.

Šef Gazproma Alexei Miller poručuje da će "Turski tok" biti jedina ruta za izvoz ruskog gasa koji se sada isporučuje tranzitom preko Ukrajine.

"Evropljani trebaju već danas da počnu da grade gasovode. U protivnom, ta količina gasa može otići na druga tržišta" - upozorava Miller.

Nakon pregovora u Moskvi 14. januara, evropski komesar za energetiku i potpredsjednik Evropske komisije Maroš Šefčovič bio je, prema sopstvenom priznanju, "veoma začuđen" objavom Gazproma.

Ruski stručnjaci tvrde da Gazprom ima puno pravo da definiše svoju strategiju razvoja oko pitanja transporta gasa.

Gazprom ne odustaje od izvoza gasa u Evropu i poštovat će sve obaveze, ali ne želi više da koristi usluge Ukrajine kao tranzitne zemlje.

Zato je EU, koja je pravila smetnje za realizaciju Južnog toka, predložene da i sama sudjeluje u rješavanju problema.

Službeni razlog za odustajanja od Južnog toka bio je stav Bugarske, koja je u "zamrznula projekt" zbog njegove "neusklađenosti sa normama Trećeg energetskog paketa EU".

Prema pravilima tog paketa, na teritoriji EU gasovod ne mogu da posjeduju firme koje se bave eksploatacijom gasa.

Međutim, zemlje koju su očekivale ekonomske benefite od tog projekta i koje su ostale zakinute za milijarde eura tvrde da takva ograničenja nisu postavljana tokom gradnje Sjevernog toka, kada su zemlje tog dijela Evrope pravile tranzit za ruski gas do svojih teritorija.