Prepreke na tržištu Hrvatske i Srbije
0

Gavran: Najveći problem tokom izvoza su tehničke barijere

FENA
Grupa barijera koje bh. privrednici najčešće imaju prilikom izvoza su tehničke barijere, odnosno necarinske barijere na tržištima susjednih zemalja i Evropske unije.

Savjetnik generalnog sekretara Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran izjavio je novinarima na početku konferencije koju je organizirala Vanjskotrgovinska komora BiH o temi „Uklanjanje barijera izvozu“ da se BiH mora fokusirati na rješavanje i unutarnjih barijera - lošeg poslovnog okruženja, vanjskih barijera koje „nam rade susjedne zemlje i tehničkih barijera koje su uzrok naše nespremnosti da ispunimo određene standarde“.

Gavran upozorava da su barijere za izvoz na tržišta susjednih zemalja uglavnom u obliku neopravdanih i nedopuštenih barijera, suvišnih i neopravdanih pregleda na granicama, zadržavanju robe i diskriminaciji bh. proizvoda.

"Kada je riječ o EU nema diskriminacije, jednostavno nismo usklađeni u nekim segmentima, ali do ulaska Hrvatske u EU trebali bismo značajno unaprijediti tu usklađenost. Kad regulišemo tehničke barijere, neće biti nikakvih problema i nejasnoća i sve je sasvim jednostavno, roba bez ikakvih problema će ići na sva tržišta", naveo je Gavran ističući da su susjedne zemlje zlonamjerno i diskriminatorno primjenjivale mjere ograničavanja izvoza iz BiH.

"Najveće prepreke neopravdanog karaktera imali smo na tržištima Republike Hrvatske i Republike Srbije, to je nesporno i to se i danas dešava. Kada je riječ o Srbiji dio barijera je riješen, ali dio barijera koji je vezan za vodu, alkoholna pića, pivo i neke druge proizvode je još na sceni, a kada je riječ o Republici Hrvatskoj, njen ulazak u EU će nam donijeti neke probleme, ali i neka olakšanja tipa izvoza građevinskog materijala kod kojeg su nam stvarali problem, ti problemi neće biti dozvoljeni kada Hrvatska uđe u EU", naglasio je.

Rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Milan Cuc, na pitanje kako unaprijediti i povećati konkurentnost bh. ekonomije radi povećanja izvoza izjavio je Feni da se „sve stvari moraju da rade u pravom smjeru, a mnogo malih stvari mora da se radi na pravi način“.

On je također najavio da će Svjetska banka danas objaviti izvještaj o poslovnom okruženju sa smjernicama kako da se olakša poslovanje.

Na skupu je istaknuto da Bosna i Hercegovina, kada je riječ o vanjskoj trgovini, mora pozicionirati svoje mjesto i igrati odgovarajuću ulogu na globalnom, regionalnom i bilateralnom planu te da su svi ti procesi dio procesa pristupanja Evropskoj uniji, što je njezin temeljni dugoročni strateški cilj, ali znače i sve veću liberalizaciju tržišta.

Jedan od najznačajnijih ekonomskih pokazatelja zemlje koji pokazuje nivo konkuretnosti njezinog privatnog sektora, kao i nivo ostvarene dodane vrijednosti u proizvodnji, jeste vanjskotrgovinska razmjena. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ovaj pokazatelj konstantno izražava vanjskotrgovinski deficit, koji je u 2011. godini iznosio 3,42 milijarde eura.

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić je kazao da podaci o izvozu BiH pokazuju da je uzročnik ovako visokog vanjskotrgovinskog deficita upravo struktura proizvoda kojima se trguje,s obzirom na to da se uglavnom izvoze proizvodi niže dodane vrijednosti, dok struktura uvoza pokazuje uvoz proizvoda više dodane vrijednosti.

Stoga je, više nego neophodno, kako je istaknuo raditi na razvoju postojećih i novih izvoznih proizvoda u Bosni i Hercegovini, kao i vršiti adekvatnu promociju izvoza, pri čemu je neophodna podrška svih relevantnih institucija u BiH.

On je također odbacio optužbe da je Vanjskotrgovinska komora BiH opterećenje za firme, ističući da nema nijedne države na svijetu bez uređenog komorskog sistema te da privreda treba reći da li je VTKBiH opterećenje za nju,a ne pojedinc i pojedini političari.

Kao ključni problemi koji dovode do postojećeg stanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine i nekonkurentnosti domaćih poduzeća su, između ostalih navedeni su: financiranje izvoza; visoka cijena obrtnog kapitala; ograničenost kapitala razvojnih banaka i neprilagođenost potrebama privrede; relativno mali broj certificiranih privrednih subjekata; zastarjelost tehnologija; negativan imidž zemlje, kao i nedovoljan broj brendiranih kategorija (proizvoda, kompanija, manifestacija), dok su specifični problemi vezani za pojedine sektore privrede.

Bh. izvoznici su predstavili i konkretne probleme s kojim se suočavaju u poslovanju s aspekta pojedinih privrednih grana i izvoznih tržišta, a naročita pažnja je posvećena borbi protiv barijera koje su posljedica neodgovarajućeg regulatornog okvira.

Na skupu su prisustvovali predstavnici najvećih izvoznih kompanija u Bosni i Hercegovini, resornih ministarstava, relevantnih međunarodnih institucija i organizacija, te agencija, direkcija i drugih institucija od značaja za ekonomski razvoj BiH.