Evropska unija uperila svoju "ekonomsku zolju" prema Washingtonu, odluka bi mogla biti donesena za nekoliko dana

Njemačka se pridružila Francuskoj poručivši da će zatražiti od Komisije da razmotri aktiviranje Instrumenta protiv prisile (Anti-Coercion Instrument, engl.) na vanrednom samitu lidera EU u Briselu u četvrtak navečer, piše Politico.

Potez Berlina približava EU odlučnijem odgovoru, nakon što je Trumpova eskalirajuća retorika o danskoj teritoriji i njenim saveznicima navela ključne prijestolnice da zaoštre stav o tome kako bi Evropa trebala reagirati.

O tome šta će vlade zatražiti od Komisije u velikoj mjeri će odlučiti ono što američki predsjednik kaže u svom obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u srijedu.

Dok su neki evropski lideri pokušavali dogovoriti sastanke s Trumpom na marginama foruma u Davosu kako bi ga odvratili od uvođenja carina, istovremeno se pripremaju za mogućnost da Trump ipak provede svoje prijetnje.

Trump je u subotu najavio da će uvesti carine od 10 posto NATO saveznicima koji su se usprotivili njegovom potezu da preuzme Grenland, uključujući Francusku, Njemačku, Dansku, Nizozemsku, Veliku Britaniju, Norvešku, Švedsku i Finsku. Američki lider je potom dodatno eskalirao, zaprijetivši carinama od 200 posto na francusko vino i šampanjac.

Pored instrumenta protiv prisile, odnosno "trgovinske zolje", lideri su razgovarali i o korištenju ranijeg paketa odmazde koji bi uveo carine na američki izvoz u vrijednosti od 93 milijarde eura.

Dvojica diplomata EU navela su za Politico da je moguće prvo uvesti te carine, dok Komisija prolazi kroz složeniji proces aktiviranja snažnog trgovinskog oružja.

"Postoji približavanje stavova s Nijemcima, postoji njihovo buđenje da moramo prestati biti naivni", rekao je visoki francuski zvaničnik, govoreći o upotrebi "zolje" protiv Washingtona.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron zagovara ovaj potez, ali su druge prijestolnice opreznije zbog rizika da bi to moglo izazvati dodatne mjere od strane Trumpa, kao i zbog mogućih troškova po njihove ekonomije.

Razmišljanje unutar njemačke vlade, čini se, ide u smjeru da je, kako bi se izbjegao potpuni trgovinski rat sa SAD-om, potrebno uspostaviti snažno sredstvo odvraćanja.

"Imamo niz instrumenata na raspolaganju i slažemo se da ih ne želimo koristiti. Ali ako ih budemo morali koristiti, onda hoćemo", rekao je njemački kancelar Friedrich Merz novinarima u ponedjeljak.

Ovo trgovinsko oružje jedan je od glavnih aduta EU protiv SAD-a jer uključuje širok spektar mogućih mjera, poput uvođenja carina, ograničavanja izvoza strateške robe ili isključivanja američkih kompanija iz javnih tendera. Odluka o njegovoj upotrebi ne bi bila donesena olako, jer bi imala značajan uticaj na ekonomiju EU.

Posljednji put kada je EU razmatrala upotrebu svoje "zolje" protiv SAD-a, kada je Trump 2025. godine uveo jednostrane carine bloku, Evropa se povukla s ivice. Ovog puta, prema navodima diplomata EU, države članice imaju veću spremnost da podnesu bol.

Za aktiviranje ACI-ja potrebna je podrška najmanje 15 zemalja u Vijeću EU.

Diplomati se nadaju da će se inicijativi pridružiti i Trumpova saveznica Giorgia Meloni. Kao treća po veličini zemlja EU, uključenje Italije bio bi važan znak jedinstva, naveli su.

Za sada je Rim dao do znanja da bi radije nastavio deeskalacijske razgovore s Washingtonom, dok stav Poljske, još jedne potencijalne saveznice, i dalje nije jasan.

Međutim, kako se stavovi Francuske i Njemačke približavaju, pritisak na Rim i Varšavu da se usklade s ostatkom bloka bit će snažan.