Donosimo istraživanje koje pokazuje koliko preduzeća u BiH imaju pristup internetu
Širokopojasni pristup je tako viši za 0,4 posto u odnosnu na 2022., dok mobilni pristup internetu predstavlja povećanje od 3,0 posto u odnosu na 2022 godinu.
Brzina fiksne internet konekcije u preduzećima u FBiH je takva da samo 8,3 posto poslovnih subjekata posejeduje brzinu konekcije veću od 1 Gbit/s.
Od ukupno posmatranih poslovnih subjekata u Federaciji BiH 66,7 posto posjeduje web stranicu.
Podaci su dobijeni iz statističkog istraživanja Godišnji izvještaj o upotrebi informacijsko-komunikacijskih tehnologija u preduzećima (IKT-P). Istraživanje se provodi na osnovu Zakona o statistici u FBiH.
Koncepti i definicije koji se primjenjuju u istraživanju usklađeni su s EU-ovom Metodologijom za statistike o informacijskom društvu, 2023., a posebno s temeljnom Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) o društvenoj statistici Zajednice.
Podaci za RS
Podaci prikupljeni istraživanjem Zavoda za statistiku RS-a odnose se na preduzeća sa sjedištem u RS-u i na njihovu upotrebu informaciono-komunikacione tehnologije u 2023. godini.
Rezultati istraživanja o informaciono-komunikacionim tehnologi-jama u preduzećima, sprovedenog u 2023. godini, pokazuju da sva preduzeća imaju pristup internetu, a 98,4 posto preduzeća se izjasnilo da koristi neku vrstu fiksne širokopojasne internet konekcije.
U pogledu maksimalne brzine internet konekcije, najveći dio preduzeća (75,9 posto) ima brzinu internet konekcije koja se kreće između 30 i 100 Mbit/s.
Prenosive uređaje koji omogućavaju mobilnu internet vezu, svojim zaposlenim za poslovne potrebe, obezbjeđuje 63,1 posto preduzeća, što je za 6,0 posto više u odnosu na 2022. godinu.
Uređaji koji omogućavaju mobilnu internet konekciju zaposlenima za poslovne potrebe najzastupljeniji su kod srednjih preduzeća (77,1 posto) i preduzeća koja pripadaju području djelatnosti J - Informacije i komunikacije (93,9 posto).
U odnosu na 2022. godinu, broj preduzeća koji održavaju online (remote) sastanake preko Skype-a i Zoom-a povećao se za 3,7 posto (33,9 posto).
Najzastupljeniji vid učešća preduzeća na društvenim mrežama je putem Facebook-a (57,7 posto), a 60,4 posto preduzeća se izjasnilo da ima veb stranicu, dok ih 39,0 posto plaća usluge cloud servisa putem interneta.
Kada je u pitanju slanje faktura u toku 2022. godine, prednost fakturama u papirnom obliku daje 97,0 posto preduzeća, zatim ih slijede fakture poslate elektronskim putem npr. email-ovi, koji nisu pogodni za automatsku obradu 64,6 posto preduzeća, dok se 6,2 posto preduzeća izjasnilo da šalju elektronske fakture standardne forme pogodne za automatsku obradu.
Istraživanje je pokazalo da preduzeća najčešće do jedne četvrtine prometa ostvaruju putem veb-prodaje (66,0 posto). Kada je riječ o preduzećima koja realizuju e-trgovinu, u 77,2 posto preduzeća veb prodajom krajnjim potrošačima (Business to Consumers ) ostvarili su 75-100 posto prometa. Sa druge strane, prodaja drugim preduzećima (B2B) i javnim ustanovama (B2G) donijela im je najvećim dijelom do 24,0 posto prometa (77,2 posto).
Od ukupnog broja preduzeća koja su realizovala veb prodaju u toku 2022. godine, najviše kupaca je lociranih na teritoriji BiH 99,6 posto, zatim u zemljama Evropske unije 34,5 posto, te ostale zemlje svijeta 23,3 posto.
