Čudna jada od mostarskog aerodroma: Zašto propada uprkos ogromnim ulaganjima
"Stvar je vrlo prosta. Imate Međugorje i ako ništa drugo, trebalo bi da ima putnika otprilike koliko ima i Lourdes, dakle oko 450 hiljada godišnje, samo po tom osnovu. Pored toga postoje druge stvari, turizam, poslovni kontakti i Sajam u Mostaru kojim se hvale. Postoji mogućnost i da bude rezervni aerodrom za Međunarodni aerodrom Sarajevo i po toj osnovi može se jako puno postići u odnosu na ovo što je sada, a što je zastrašujuće, jer nisu u stanju srušiti ni komunistički rekord od prije rata. Dakle, ne radi se, prosta je stvar. Treba Aerodrom Mostar dati pod koncesiju i nema drugog rješenja, a to je u Strategiji Grada Mostara 2017.-2027. napisano. Ali nažalost to je mrtvo slovo na papiru, kao manje-više sve kod nas" kaže Domljan.
On je o ovoj problematici govorio u više navrata i čak je u svojoj knjizi "Put u zaposlenost" napisao tekst "Čudne luke od Mostara grada", i kako nam kaže, umorio se govoriti o problemu kad ljudi koji su odgovorni rješenja ne žele čuti.
"To je zaista neshvatljivo da neko ko ima tržište od 400 hiljada ljudi, svake godine priča kako će biti nova linija, ali ono što se dešava svake godine je samo novo zahvatanje u budžete što Grada Mostara, što Kantona, što entiteta, što države i ta priča traje već 25 godina", iskreno će Domljan.
U sve to vrijeme s koncesijom se u Mostaru nije ni pokušalo iako je kao jedino rješenje napisana i usvojena prije sedam godine u razvojnom dokumentu Mostara, dok je kako tvrdi Domljan realizirana koncesija u prištinskom aerodromu dogurala do dva miliona putnika i pokazala da je to model za cijeli Balkan, uvjeren da bi njime Mostar ostvario minimalno pola miliona putnika bez ikakvih problema.
Podsjeća da Grad Mostar ima 88 posto vlasništva nad mostarskim aerodromom, dok je 12 posto u vlasništvu zagrebačkog aerodroma i da prema tome Grad Mostar kao većinski vlasnik nema nikakve prepreke da svoj razvojni dokument realizira.
Zašto to ne radi pitanje je koje upućuje na političke igra koje ne vode javnom dobru.
"Naša javna politika uopće ne vodi javnom dobru i to znamo u svim aspektima, pa tako i u ovom. Tako da ovo ništa nije iznenađujuće, samo je dokaz više i ništa drugo", kaže naš sagovornik navodeći kako ne postoji opravdanje što mostarski aerodrom 25 godina vidno propada.
Samo da bude rezervni aerodrom za Sarajevo, kako tvrdi, imao bi 150 hiljada putnika godišnje što bi bilo dobro i za oba aerodroma. Time bi kako pojašnjava Sarajevo bilo sigurnije za ljude koji polijeću i dolijeću da u najgorem slučaju sat i pol vremena mogu izgubiti i ništa više. Tada bi puno više ljudi dolazilo u Sarajevo što bi odgovaralo bh prijestolnici, a kad bi se desila maga letovi bi se preusmjerili u Mostar koji bi pored hodočasnika imao i putnike iz Sarajeva.
Dodaje kako je vodio izradu Strategiju razvoja grada Mostar ispred UNDP-a, te da postoje dva projekta Evropske unije za razvoj mostarskog aerodroma koje je sagledao i da su svi dokumenti dati Gradu Mostaru i ne može shvatiti da je sve to zanemareno.
Međutim, čelni ljudi 25 godina najavljuju i otkazuju kojekave letove oslonjeni na budžete sa svih nivoa vlasti i povećavaju broj zaposlenih, koji bi uskoro mogao biti veći i od broja putnika.
Prema tome nakon brojnih propalih pokušaja za uspostavu letova, posljednje propadanje zračne linije Mostar –Dusseldorf koje se pravda nedovoljnim brojem zainteresiranih putnika je teško prihvatiti kao i činjenicu da Hercegovci iz Mostara ne žele letjeti u evropske gradive.
Da se nešto čudno dešava sa mostarskim aerodromom smatra i dugogodišnji novinar Fazlija Hebibović koji je prije rata bio stalni dopisnik beogradske Politike Express iz Mostara.
Dobro se sjeća da interes putnika nije bio upitan ni 80-tih godina, kad je JAT uspostavio liniju Mostar-Beograd-Zagreb i da su avioni uvijek bili puni.
"Tada nije bilo ni Međugorje turistima u svijetu poznato kao sada, niti je dijaspora bila jaka kao danas. Pored toga s obzirom na ubrzani tempo života koji zahtjeva i brži način putovanja zaista je neshvatljivo da se iz Mostara ili u Mostar ne želi putovati avionim", zaključio je Hebibović.
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
