Cijena prirodnog plina u Evropi strmoglavo pada: Je li energetska kriza konačno gotova?
Ovaj silazni trend odražava širi trend na koji utječe kombinacija klimatskih i ekonomskih faktora, uključujući temperature više od prosjeka na sjevernoj hemisferi i značajno smanjenje industrijske i domaće potražnje za prirodnim plinom.
Blaga zima, posebno u Francuskoj i Njemačkoj, koje bilježe treću, odnosno četvrtu najtopliju zimu u 34 godine, pridonijela je smanjenoj potražnji za grijanjem.
Nivo skladišta prirodnog plina u Evropi trenutno je na novom petogodišnjem sezonskom maksimumu, s rezervama plina u EU na 65,9 posto, Njemačkoj na 71,56 posto, Italiji na 60,3 posto, a Francuskoj na 51,3 posto, prema podacima Gas Infrastructure Europe (GIE).
Globalni pad proizvodnih aktivnosti od 2022. značajno je utjecao na industrijsku potražnju za plinom, posebno u Evropi.
Još jedan ključni faktor nedavnog naglog pada evropskih cijena prirodnog plina bio je snažan učinak obnovljivih izvora energije i proizvodnje nuklearne energije. Nakon nekoliko lošijih godina 2021. i 2022., energija vjetra i sunca pokazala su značajan napredak u 2023., a hidroelektrana ima rezultate blizu petogodišnjih sezonskih maksimuma. Osim toga, proizvodnja nuklearne energije zabilježila je bolju proizvodnju u drugoj polovici 2023., nastavljajući se u 2024.
Francisco Blanch, robni strateg pri Bank of AmericaGlobal Research, u bilješci objavljenoj prošle sedmice, predviđa veću vjerovatnost pada cijena prirodnog plina TTF-a u proljeće, posebno ako globalna ekonomija ostane usporena, što bi potencijalno moglo dovesti do ponovnog pada najnižih cijena iz ljeta 2023. ili čak niže razine. Nedavna povećanja u pozicioniranju ulagača mogla bi se preokrenuti, posebno ako toplije vrijeme potakne likvidaciju dugih pozicija, što dodatno dovodi do pada cijena TTF-a.
Međutim, Blanch je također istaknuo neke rizike koji potencijalno mogu dovesti do iznenađujućeg porasta cijena prirodnog plina. Ponovno oživljavanje proizvodnih aktivnosti vjerovatno bi dovelo do povećane globalne industrijske potražnje za plinom, dok bi poremećaji u regiji Crvenog mora Europi mogli dati značajan poticaj. Štoviše, zahtjevi regulatornog odobrenja za LNG terminale predstavljaju značajan rizik od kašnjenja planiranog kapaciteta za 2024., potencijalno ograničavajući rast globalne ponude u drugoj polovici 2024. i nakon toga.
Robni analitičari Goldman Sachsa Samantha Dart i Daniel Moreno nedavno su snizili svoju prognozu cijene prirodnog plina TTF s 41 €/MWh na 31 €/MWh, sugerirajući da bi globalna prekomjerna opskrba plinom koja se očekuje u ovom razdoblju mogla biti toliko značajna da bi Evropa možda trebala ponuditi poticaje kako bi se smanjila ponuda i spriječilo zagušenje skladišta sljedeće ljeto.
Međutim, unatoč ugodnim razinama skladištenja na kraju zime, oni tvrde da Evropa još nije riješila svoju energetsku krizu. Vjeruju da mora proći još jedna zima prije nego što se smanji rizik od ekstremnih skokova cijena plina.
Strukturni deficit u evropskom prirodnom plinu nije u potpunosti riješen jer povećana opskrba LNG-om nije u potpunosti nadoknadila gubitak ruskog uvoza. Posljedično, evropske cijene plina ostaju osjetljive na poremećaje u opskrbi ili skokove potražnje, osobito tijekom zime.
Počevši od 2025., doći će do značajnog porasta globalne ponude LNG-a, što će dovesti do situacije prekomjerne ponude na tržištu i potom sniziti evropske cijene plina i LNG-a, posebno tokom 2026-2028.
